Mediji: FZO RS istražuje ko je naplaćivao preglede pacijenata u hitnoj pomoći

O kojim ustanovama je riječ, kome su tačno naplaćivane usluge i koliko novca su po tom pitanju izdvojili građani, biće poznato nakon što kontrola bude završena, uvjeravaju iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske.

U vezi sa ovom pričom, koju su "Nezavisne novine" aktuelizovale prethodnih dana nakon što su se redakciji javili brojni građani kojima je tokom posjete hitnoj pomoći u Banjaluci rečeno da će morati da plate punu cijenu participacije pregleda ukoliko nisu životno ugroženi, iz Fonda ponovo ističu da razumiju stavove medicinske struke o tome kako u hitnu pomoć dolaze brojni građani koji nisu urgentni slučajevi, ali da je dužnost svakog ljekara da urade trijažu pacijenata koji dolaze.

Ponovo podsjećaju da FZO RS usluge hitne medicinske pomoći finansira za sve građane, osigurane i neosigurane, i da se ne smije dešavati da se usluge pružene u hitnoj pomoći naplaćuju građanima, bez obzira jesu li osigurani, gdje im je mjesto prebivališta, u kojoj ustanovi su registrovani i slično.

"Fond je svjestan da se u službama hitne pomoći veoma često javljaju građani koji nisu hitni slučajevi te smo iz tog razloga i apelovali i zamolili građane da ne zloupotrebljavaju službe hitne medicinske pomoći i da se ovim službama obraćaju kada je to neophodno zbog vitalne ugroženosti, odnosno ozbiljnog rizika po zdravlje, jer u suprotnom mogu da ispaštaju pacijenti kojima je zaista potrebno hitno zbrinjavanje", navode iz FZO.

Dodaju da svi pacijenti koji nisu hitni slučajevi, treba da se javi službama porodične medicine, budući da Fond pored usluga hitne medicinske pomoći, finansira i zdravstvenu zaštitu osiguranih lica u porodičnoj medicini.

"Vjerujemo da je i službama hitne pomoći u interesu da im ne dolaze pacijenti koji nisu hitni slučajevi, budući i da je i u reagovanju Udruženja doktora urgentne medicine RS su i navedeni neki od razloga zbog čega se pacijenti javljaju u službe hitne pomoći, a mnoga stanja, kako su i sami naveli, nisu hitni slučajevi.  Dakle, cilj hitne pomoći upravo je da pružaju usluge onim pacijentima koji su u stanju vitalne ugroženosti i svi u zdravstvenom sistemu Republike Srpske treba da budu svjesni značaja zaposlenih u službama hitne pomoći, jer rade jedan od najodgovornijih i najtežih poslova", napominju iz Fonda.

Ali, pored ovoga, podsjećaju i na to da je obaveza ljekara u hitnoj pomoći da pregledaju pacijente koji im se obrate, ali ne i da im naplate taj pregled.

"Imajući u vidu i da su predstavnici Udruženja doktora urgentne medicine naveli da medicinski radnici u postupku trijaže određuju stepen hitnosti, dakle, obaveza medicinskog radnika u službama hitne pomoći je da uradi trijažu pacijenta. Ukoliko nije u pitanju hitni slučaj, potrebno je da se pacijent uputi u službu porodične medicine kako bi dalje bio zbrinut. Dakle, nijedna zdravstvena usluga u hitnoj pomoći ne smije da bude naplaćena, a to se odnosi i na trijažu pacijenta kojom se utvrđuje da li je riječ o hitnom slučaju ili ne", poručuju iz FZO Republike Srpske.

Dodaju da im je cilj da osiguranici znaju svoja prava upravo kako bi preduprijedili i spriječili eventualno naplaćivanje zdravstvene usluge za sva stanja koja su hitna, jer je to Fond ugovorio i finansira za sve građane Republike Srpske.