CIK uklonio sa liste za biračke odbore više od 200 kandidata zbog kršenja Izbornog zakona
Izborni zakon BiH, koji je nametnuo Kristijan Šmit i po kojem će biti održani lokalni izbori u oktobru ove godine, zabranjuje članovima povezanim sa radom političkih partija da budu imenovani za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Zbog toga je Centralna izborna komisija (CIK) BiH sa liste za biračke odbore uklonila više od 200 kandidata.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Pored toga, CIK je odbio i 327 kandidata koji su se prijavili na javne konkurse za čelne ljude ili zamjenike biračkih odbora u osnovnim izbornim jedinicama u BiH.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Članica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić kaže da CIK sprovodi ozbiljne provjere.
– Provjeravamo da li su na listama kandidata za ove ili prethodne izbore, službene stranice stranaka, Fejsbuk-stranice, tražeći podatke o licima koja su u odborima i organima stranaka, a onda i privatne Fejsbuk-profile kandidata, da vidimo ima li nekih objava. Tražili smo podatke od opštinskih izbornih komisija da pomognu u tom poslu, pregledaju svoje liste kandidata. I tu se mogućnosti naših provjera završavaju – kazala je Hadžiabdićeva.
U CIK-u kažu da ne mogu pristupiti registru članova stranaka, što im otežava provjeravanje da li prijavljene osobe obavljaju neku dužnost u stranci.
Iz nevladinog sektora koji prati izborne procese poručuju da su birački odbori odgovorni za zakonito sprovođenje izbornog procesa. Međutim, kako kažu, zbog neodgovornih članova koji rade po nalogu svojih političkih partija, birački odbori su zapravo odgovorni za nezakonito sprovođenje izbora.
Sve to je, prema riječima Vehida Šehića iz Koalicije "Pod lupom", razlog zašto se mora insistirati na uvođenju novih tehnologija.
– Odgovorno tvrdim da pojedine političke partije svoje mlade ljude nagovaraju da se prijave kao nestranački posmatrači Koalicije "Pod lupom" – kaže Šehić.
On ističe da živimo u nemoralnom i neodgovornom društvu, u kojem, između ostalog, članovi biračkih odbora falsifikuju izbornu volju.
– Stvarno bi trebalo poduzeti mjere prema političkim subjektima za koje se dokaže da krše Izborni zakon. Nije dovoljno kazniti samo člana biračkog odbora, nego i onog ko ga podstiče da to radi. Institucije bi trebalo da rade svoj posao – ističe Šehić, pišu Večernje novosti.
22° 10°
