REPUBLIKA SRPSKA Izvor: MONDO/BIFE.BA

Zašto banke u RS imaju veću kamatnu stopu od istih banaka iz FBiH?

Analiza kamatnih stopa u BiH je ukazala na priličnu razliku u kamatnim stopama između banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj i istih banaka sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Zašto banke u RS imaju veću kamatnu stopu od istih banaka iz FBiH?

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Na temelju statističkih podataka sačinjenih od strane Agencije za bankarstvo Republike Srpske, zaključeno je da banke sa sjedištem u Republici Srpskoj imaju veće efektivnu kamatnu stopu (EKS) od organizacionih djelova banaka koje posluju u Republici Srpskoj, a koje imaju sjedište u Federaciji Bosne i Hercegovine.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Razlika između prosječne efektivna kamatne stope na ukupne kredite banaka iz RS je značajna - 6,9% u Srpskoj u odnosu na 4,3% u FBiH.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Na prvi pogled ovo je čudna pojava u zemlji koja ima jedinstveno bankarsko tržište i jedinstvenu monetarnu politiku, kao i istovjetnu fiskalnu politiku u djelu indirektnih poreza, piše u svom, tekstu portal Bife.ba koji se bavi analizama fenomena finansijskih tržišta u BiH.

"Faktori koji utiču na efektivnu kamatnu stopu se između banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj i sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine značajno razlikuju. Troškovi “proizvodnje” kredita u Republici Srpskoj su, posmatrano iz ugla kamatne stope koja se obračunava na oročene depozite, a iz kojih se finansira jedan dio kreditne aktivnosti, veći u bankama sa sjedištem u Republici Srpskoj nego u bankama sa sjedištem u Federaciji BiH, pa zato organizacioni djelovi banaka iz Federacije BiH mogu sebi priuštiti nižu kamatnu stopu na kredite", navodi se u analizi.

Banke u RS plaćaju za oko 0,5 procentnih poena višu kamatnu stopu na oročene depozite nego federalne banke. Takođe, banke u Republici Srpskoj imaju nepovoljniju strukturu aktive od banaka sa sjedištem u Federaciji BiH i taj nedostatak pokušavaju prevazići višim kamatnim stopama na kredite.

"Skoro 18% svoje aktive banke u Republici Srpskoj su skoncentrisale u vladin sektor (prosijek za BiH je 8,5%), i ovako velika koncentracija pozajmljenog novca zahtjeva od banaka da na drugim djelovima kreditnog tržišta pokušaju zaraditi više kako bi pokrile potencijalne gubitke u vladinom sektoru i nadoknadile trajnu imobilizaciju jednog djela aktive, koja ponekad nije samo rezultat isključivo poslovnih odluka. Banke iz Republike Srpske su pod stalnom sjenom sankcija koje SAD uvode djelovima privatnog i javnog sektora Srpske i prinuđene su da zatvaraju račune čak i onim firmama kojima su pozajmile novac, čineći sebi direktnu štetu, što kreditno tržište u Republici Srpskoj čini bitno drugačijim od onoga u drugome entitetu i zahtjeva kompenzaciju za preuzeti viši rizik u obliku više kamatne stope", analizira "Bife".

Pojašnjeno je i da su visokoakumulativne djelatnosti poput uvoza, turizma i namjenske industrije najvećim dijelom skoncentrisane u Federaciji Bosne i Hercegovine, a ovi sektori i rade preko banaka u ovome entitetu, pa bankama u Republici Srpskoj u prosjeku ponovo pripadaju rizičniji klijenti, kojima se mora zaračunati viša kamatna stopa na kredite.

"Viša kamatna stopa, posebno na kredite stanovništvu, proizilazi i iz stalnih nedoumica u izvršenju budžeta i u prosjeku komotnijeg odnosa prema finansijskoj disciplini u Republici Srpskoj, a to sve nisu karakteristike tržišta kredita stanovništvu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Preko banaka u Federaciji se zbog njihove veličine koja ih čini sigurnijim i zato privlačnijim za klijente, odvija oko četiri petine ukupnog unutrašnjeg međubankarskog platnog prometa, a to uskraćivanje jednog djela prihoda bankama u Republici Srpskoj nalaže pronalaženje dodatnih izvora prihoda, što one i čine na kreditnom tržištu", dodaje se u analizi.

Naglašeno je da najvažnija determinanta visine kamatne stope proizilazi iz razlika u vlasničkoj strukturi; u Republici Srpskoj posluje samo dvije bankarske grupacije (NLB i Unicredit) koje mogu obezbjediti u svakom trenutku preko svojih vlasnika u evrozoni kredite za likvidnost, dok u Federaciji sa osloncem na evrozonu posluju Intesa, Raiffeisen, NLB i Unicredit, a ova zadnja radi u Federaciji u mnogo većem kapacitetu nego u Republici Srpskoj.

"U prosjeku veće banke u Federaciji, koje uz to bez problema mogu obezbijediti izvore finansiranja od svojih vlasnika iz evrozone, u većoj mjeri privlače štediše i ostale deponente, jer im njihova veličina i imidž evropskih banaka ulijevaju više povjerenja. Veličina banke kao razlog privlačenja jeftinih depozita nije u tolikoj mjeri zastupljen u Srpskoj, pa bi jedna od alternativnih strategija akvizicije depozita i snižavanja cijene bankarskih izvora finansiranja mogla biti diverzifikacija vlasničke strukture u bankama u Srpskoj. Druge strategije smanjenja EKS u Republici Srpskoj naravno podrazumjevaju bolju budžetsku politiku, prestanak režima sankcija i povećanje učešća u unutrašnjem međubankarskom platnom prometu, te razvoj najakumulativnijih privrednih djelatnosti u Srpskoj", zaključeno je u analizi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

Servisne informacije

Bijeljina

19.11.2026. 16:00 Detaljnije
14°C Kiša
81% 6,0 m/s
Danas Max 17°Min 11°
Sutra 20.11. 18° 8°
Sub 21.11. 15° 5°
Ned 22.11. 12° 3°

Podaci: MET Norway

Drina Radalj 19.11.2026. 13:00
198cm -22 cm / 1h
Sava Jamena 19.11.2026. 15:00
545cm +1 cm / 1h

Kvalitet vazduha

Detaljnije
EAQI
Procjena za Bijeljinu Umjeren
PM2.545,4 µg/m³ PM1045,4 µg/m³ DominantnoPM2.5

Source: Includes air quality data from Google

share Podijeli
dark_mode