Kivni na vlast: Kad je kriza, solidarnost građana funkcionalnija od aparata koji bi trebalo da nas zaštiti
Kada neku zajednicu pogodi nesreća bilo koje vrste, solidarnost dobrih ljudi tada izađe u prvi plan. Tako je bilo i kada su Donju Jablanicu, Konjic, Kreševo, Kiseljak, Fojnicu pogodile poplave i odroni kakvi se ne pamte. Podigao se običan svijet običnom svijetu da pomaže. A, nadležni?
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Tragedija koja je pogodila ovaj dio BiH teško je opisiva. Kao i naš narod koji baš u tim situacijama pomogne i da sve svoje što ima. Komšiji ili nepoznatim ljudima koji trebaju pomoć.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Odmah u nevolji nađu se volonteri iz svih krajeva BiH, stiže pomoć iz okolnih zemalja, neka udruženja pruže pomoć istog momenta, onakvu kakva bi se, logično, očekivala od vlasti.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
“Sve što ova država treba da odradi odradili ste vi. Hvala za sve”, “Šta bi ovaj narod bez vas”, “Svaka čast! Dok se država organizuje, vi već obavili i obavljate dalje”, “Da nam svima nije vas, puno nas ne bi bilo”, “E, moja BiH, jad i čemer, da se predstavnici zemlje nisu udostojili pa obišli ljude, ponudili im najudobnije smještaje, obezbijedili psihologe. Jedan čovjek jači i organizovaniji od cijele države”, “Zar nije mogla opština da obezbjedi zemljište, da se oslobode poreza, dozvola? Pa šta si državo uradila za ove ljude?”.
Ovo su tek neki od komentara o pomoći tokom poplava koje građani ostavljaju na društvenim mrežama.
To što građani toliko vjeruju u nevladina udruženja i organizacije, dok su istovremeno kivni na vlasti, ukazuje na dublje društvene i političke dinamike koje oblikuju svakodnevni život građana.
-Ovo nije samo reakcija na konkretnu situaciju već na sistemsko nepovjerenje. Živimo u društvu u kojem se solidarnost i društvena briga ne prenose kroz institucije, nego kroz alternativne mreže koje su odgovorne, fleksibilne i stvarno dostupne. Na žalost, ovakav razvoj vodi nas ka još većem distanciranju od države i onima koji je vode. Sve više vjerujemo u one koji su na terenu, i za koje nije sve u birokratskim protokolima – ističe za Srpskainfo sociologinja Mirjana Čeko. Naglašava kako se u trenucima krize solidarnost građana pokazuje daleko funkcionalnijom od aparata koji bi trebalo da nas zaštiti.
-Ta realnost je tužna, ali neumoljiva, i pitanje je samo kada ćemo, kao društvo, konačno doći do tačke gdje ćemo zahtijevati odgovornost kao prioritet od strane onih koji bi trebalo da vode – kaže ona.
Prirodno je, poručuje, da se povjerenje premješta na druge izvore u društvu u kojem institucije godinama unazad malo ili nimalo ne pomažu građane, te da su udruženja koja pomažu odgovor na očigledan jaz između potreba građana i nemara vlasti.
-Ovo predstavlja izvjestan paradoks u kojem neprofitne organizacije, umjesto države, preuzimaju odgovornost za osnovne humane zadatke – poručuje Čeko.
22° 10°
