Širom svijeta večeras se obilježava Noć vještica
Širom svijeta večeras se obilježava Noć vještica ili Halloween. Za ovaj praznik vezuju se zabave pod maskama, strašne priče i rezbarenje bundeva.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Noć vještica se tradicionalno obilježava 31. oktobra, noć uoči Svih svetih, piše Glas Srpske.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Svetkovina je nastala tako što su plemena rezbarenjem bundeva istjerali loše vrijeme kako bi im žetva uspjela, a danas se slavi, većinom kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje kuća i okućnica bundevama, paukovim mrežama, kosturima, gledanje horor filmova, sve u svrhu zastrašivanja, jer se u davnim vremenima stravom tjerala smrt uoči Dana svih svetih.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Dok jedni tvrde da moderna Noć vještica sadrži elemente hrišćanstva i paganskih rituala, drugi smatraju da je uvjerenje da je svetkovina nastala temeljem hristinizovanih obreda pogrešno.
Stari Kelti su 7. novembra slavili kao početak nove godine, a proslava je bila posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti. Vjerovali su da za punog mjeseca, a najčešće noć prije Dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove, zbog toga su se živi, prestravljeni mogućnošću susreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku.
Dolaskom Rimljana, noć mrtvih dobija stalni datum, a te noći prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Saman preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaća (boga Sunca), a boginju vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdi nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi poslednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragova svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, ciklu ili krompir s upaljenom svijećom, kako bi griješne duše uplašili, a dobre pronašle put kući. Bundeva je tek u 16. vijeku postala popularna za dubljenje najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta.
Papa Grigorije III. u osmom je vijeku proglasio 1. novembar Danom svih svetih. Noć prije Dana svih svetih, noć keltskog blagdana Samhain, postala je poznata kao All Hollow’s Eve, što je kasnije skraćeno u Helouin, tj. Noć vještica.
Iako je praznik započeo u keltskim regijama Irske, Velike Britanije i Francuske, brzo se proširio na druge dijelove svijeta. Prvim američkim kolonistima u Novoj Engleskoj bilo je zabranjeno slaviti ga iz vjerskih razloga, iako je uživao određenu popularnost u južnim kolonijama.
