Produkcija kadra za koji nema posla

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, od ukupno 7.481 studenta koji su diplomirali prošle godine, matematiku i informatiku kao deficitarna zanimanja završilo je samo 511 osoba, dok se za proizvodne tehnologije i građevinarstvo odlučilo njih 435.

Najmanje "diplomaca" završilo je visoko obrazovanje u oblasti usluga i to svega 2,4 odsto, a nešto malo više odlučilo se za poljoprivredu i veterinarstvo.

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS najviše nezaposlenih sa visokom stručnom spremom ima diplomiranih ekonomista, pravnika, učitelja.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Predrag Zgonjanin istakao je da veliki broj studenata sa završenim fakultetom društvenih nauka, ekonomije i prava predstavlja veliki problem.

- Imamo armiju nezaposlenih, a sa druge strane nam nedostaju stručnjaci iz prirodnih nauka. Inženjeri mašinstva i elektrotehnike su uvijek potrebni, bez obzira na to što su nam industrija i proizvodnja u veoma lošoj situaciji. Ipak, svi koji završe prirodne nauke brzo nađu zaposlenje i njih je na birou rada veoma malo. Oni su rado prihvaćeni i u zemljama EU - kazao je Zgonjanin.

Dodao je da bez proizvodnje i stvaranja nove vrijednosti nema mogućnosti da se privreda izvuče iz problema u kojima se trenutno nalazi.

Prorektor za nastavu i studentska pitanja Univerziteta u Istočnom Sarajevu Radoslav Grujić istakao je da se mora stimulisati školovanje budućih stručnjaka koji će stvarati nove proizvode i tehnologije kako bi se pokrenula zaostala privreda.

- Nije najvažnije samo upisati studente na prirodne i tehničke fakultete, nego i stvoriti uslove da se oni zaposle, obezbijediti im radna mjesta. Kada mladi ljudi vide mogućnost zapošljavanja u tim oblastima, i sami će to upisivati - kazao je Grujić.

Dodao je da mladi upisuju društvene nauke, ekonomiju i pravo zbog toga što nema zapošljavanja u proizvodnoj djelatnosti. Član Udruženja ekonomista RS SWOT Miloš Todorović smatra da se mladi najviše odlučuju za ekonomiju i pravo jer se na tržištu najviše nude takvi poslovi.

- S druge strane, imamo veoma malo proizvodnih organizacija kojima trebaju stručnjaci iz oblasti proizvodnih tehnologija. Ipak, postoji hiperprodukcija ekonomista i pravnika, pogotovo od kada se sve više otvaraju privatni fakulteti - istakao je Todorović.

Dekan banjalučkog Filozofskog fakulteta Drago Branković istakao je da nema planskog školovanja deficitarnih kadrova. - To su interesovanja mladih jer očigledno da vole društvene nauke.

Informacione tehnologije su zamijenile proizvodne pogone i mladi i kada završe proizvodne djelatnosti nemaju gdje da rade - kazao je Branković.