U Srpskoj povećan broj firmi sa problemima u poslovanju

U Poreskoj upravi RS navode da prijavljena potraživanja za 94 privredna subjekta u kojima je prošle godine pokrenut stečaj premašuju 11,7 miliona KM, što predstavlja rast od oko dva miliona KM u odnosu na 2023. godinu, kada je stečaj pokrenut u 86 firmi čija su dugovanja dostigla 9,8 miliona.

Tokom 2022. godine u stečaj je otišlo 95 kompanija, a iznos prijavljenih potraživanja iznosio je 17 miliona KM.

- Najveći broj stečajnih postupaka u 2024. godini pokrenut je kod poreskih obveznika iz Banjaluke, Prijedora i Bijeljine. Samo na teritoriji Područnog centra Banjaluka prošle godine je pokrenuto 56 stečajnih postupaka - naveli su u Poreskoj upravi RS.

Neki od poreskih obveznika nad kojima je otvoren stečaj u prošloj godini su banjalučke firme "DLP invest", "Ekvator" i "Galerija Mc Milan" te "Promotors co" i "Fitofarm", obje iz Laktaša.

Kada je riječ o likvidacionim postupcima, podaci Poreske uprave RS pokazuju da je Banjaluka šampion po broju preduzeća koja su primorana na gašenje.

- Lani je ukupno pokrenuto 188 likvidacionih postupaka, a iznos duga prema Poreskoj upravi je 292.566 maraka. Najviše postupaka bilo je na teritorijama koje pokrivaju Područni centar Poreske uprave Banjaluka i to 84 te Bijeljina sa 34 likvidacije - kazali su u Poreskoj upravi i dodali da su firme "The Symbol" Banjaluka, ZU "DC BOŽUR" Kotor Varoš, "Logoigrica" Banjaluka, "Sampex" Kotor Varoš, "Medical renew clinic" Banjaluka samo neki od poreskih obveznika kod kojih je u 2024. godini pokrenut postupak likvidacije.

Godinu ranije likvidacija u Srpskoj je pokrenuta u 143 preduzeća, od kojih je Poreska uprava potraživala 145.968 KM.

Statistički pokazatelji o poslovanju domaće privrede gotovo cijelu prošlu godinu bili su u minusu, odnosno u padu je bio izvoz, industrijska proizvodnja, kao i broj zaposlenih u industrijskim postrojenjima.

Međutim, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić smatra da povećan broj postupaka stečaja i likvidacije nisu odraz stanja u domaćoj privredi, već bolje ažurnosti sudova i onih koji su zaduženi da pokreću stečaj i likvidaciju.

- Kada bismo analizirali našu privredu, vidjeli bismo da postoji znatan broj privrednih društava na kojima bi trebalo da bude pokrenut stečajni postupak, jer ne posluju duži niz godina. Ako pogledamo podatke o privređivanju, možemo vidjeti da je 70 odsto naše privrede sa prihodima manjim od milion evra. Među tim preduzećima mnogo je registrovanih firmi koje ne vrše promet, ne rade, tako da ima još dosta mogućnosti za pokretanje postupaka koji vode ka gašenju - kazao je Račić i dodao da su troškovi koje stečajni postupak iziskuje takođe jedan od razloga što se mnogi ne odlučuju na taj korak.

Brisanje

Dugogodišnja praksa u Srpskoj pokazuje da većina preduzeća koje zadesi stečaj završe likvidacijom i brisanjem iz registara. Zakonska rješenja predviđaju i restrukturiranje firmi, ali da bi se išlo u tom pravcu, moraju postojati određeni uslovi koji garantuju oporavak.