Krajišnik: Prednost narodnih obveznica u višim prinosima od kamata na druge investicije

"Veće su /kamate na obveznice/ nego što su kamate na oročena sredstva u bankama, donose veći prinos nego što je prinos na investicije u nekretnine, na primjer, kao što su to stanovi i slično", rekao je Krajišnik.

On je naveo da je taj oblik ulaganja veoma fleksibilan, jer se mogu ulagati mali iznosi od 100 KM do par hiljada KM, pa do velikih iznosa, dodajući da se za investicije u nekretnine ne može ništa uraditi za par hiljada KM, gdje takva investicija ne znači ništa.

Karjišnik je među prednostima naveo to da kada građaninu zatrebaju sredstva za druge namjene, odnosno kada ima neke druge prioritete prije nego što su obveznice dospjele za iskup, one se mogu prodati na berzi i tako doći do likvidnih sredstava, odnosno do gotovog novca, za razliku od nekretnina gdje se, na primjer, ne može prodati jedna soba stana ili hodnik da bi se došlo do potrebnog dijela novca.

"Ono što je važno istaći, svugdje u svijetu pa i kod nas, država je najsigurniji dužnik, bez obzira na sve špekulacije i političke priče, država je sigurniji dužnik od bilo koje korporacije ili banke, uz uvažavanje bankarskog sektora koji je u Srpskoj stabilan", rekao je Krajišnik, koji je ujedno i predsjednik Fiskalnog savjeta Srpske.

On je naveo da je emitovanje takvih obveznica Republike Srpske jedan vid angažovanja slobodnih novčanih sredstava koja se nalaze u fizičkom obliku tezaurisan kod građana ili na depozitnim računima u bankama.

"I jedan i drugi oblik novčanih sredstava u investicionom smislu su pasivna sredstva koja su izvan funkcije i njihovo stavljanje u funkciju ima jako dobar uticaj i pozitivan efekat na rast nacionalne ekonomije", istakao je Krajišnik.

On je rekao da se taj pozitivan uticaj na rast nacionalne ekonomije i bruto domaćeg proizvoda /BDP/ ogleda kroz dva kanala – jedan je kad građani kupuju obveznice, na njih ostvaruju prihod, raste raspoloživi dohodak, isto to rade i korporacije, odnosno preduzeća, i povećava se investicioni potencijal.

"S druge strane, ako država ta sredstva uloži u javne investicije, na primjer, u izgradnju auto-puta ili sličnog infrastrukturnog objekta, onda se taj investicioni efekat multiplikuje i u tom smislu imamo dvostruki uticaj na ekonomski rast", dodao je Krajišnik.

On je naglasio da je to dobra investicija, osim u smislu rasta nacionalne ekonomije, te da to rade i druge zemlje, i razvijene i zemlje u tranziciji i da je svugdje to dalo dobre rezultate, od susjedne Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Češke. Razvijene zemlje se, kaže, bave takvom vrstom emisija već desetine godina.

"Republika Srpska ima dodatne benefite zato što takve vrste investicija, odnosno kupovina od građana je manje špekulativna nego kada to rade inostrani investitori na berzama, jer građani kupuju te obveznice sa čistom namjerom za ostvareni prinos koje one donose. Dok špekulativni investitori na berzama ulaze i izlaze sa namjerom da zarade u razlici na cijeni vrijednosnih papira i ponekad mogu destabilizovati tržište", naveo je Krajišnik.

Prema njegovim rječima, raste i fiskalni suverenitet zemlje jer domaći ulagači ulažu u sredstva i ne postavljaju nikakve dodatne uslove, posebno u kriznim vremenima, a što nije slučaj sa investitorima koji vrlo često uslovljavaju i nekim političkim postupcima koji nisu uvijek u korist nacionalne ekonomije.

On je podsjetio da će Vlada Srpske kada je u pitanju emisija ovih obvezica odrediti konkretne operativne instrumente u vezi sa propisivanjem ročnosti obveznice, visina kamatne stope, periodičnost isplate i druge elemente.

Krajišnik je dodao da ono što je uobičajeno kod ovakvih vrsta obveznice jeste, prema iskustvima drugih zemalja, da bude više emisija sa više ročnih perioda, jednogodišnje, dvogodišnje, petogodišnje, te da u relativno kratkom roku stižu prinosi na obveznice.