Bijeljina: Potrebna bolja zaštita i uređenje staništa "Gromiželj"

Nakon što je pokrenuta inicijativa od strane Grada ka Ministarstvu, za prenos nadležnosti, potrebno je da se ispune i određene zakonske procedure. Nakon saglasnosti resornog ministarstva koja je dobijena, potrebno je da Ministarstvo izmjeni Odluku o  proglašenju zaštićenog staništa  „Gromiželj“, koja će biti upućena na javni uvid.

Da je najbolje rješenje da Grad Bijeljina upravlja ovim područjem saglasne su obje strane, jer se samo zajedničkim snagama može sačuvati ovo stanište, poručeno je na sastanku.

-Dosadašnja iskustva su pokazala da je najbolje rješenje u ovakvim slučajevima da Grad preuzme upravljanje, i ovo je sada pravi trenutak, jer je u toku i realizacija projekta pod nazivom „Održivost zaštićenih područja u BiH“, a mi smo u sklopu toga prepoznali „Gromiželj“ i „Tišinu“ kod  Šamca, kao jedina dva zaštićena barska područja, koje je potrebno zaštititi- rekla je Željka Stojičić, viši stručni saradnik za zaštitu prirode, dodavši da će konkretni koraci biti preduzeti nakon donesene Odluke o promjeni upravljača.

S obzirom na to da Republika Srpska nema puno močvarnih staništa, ovaj lokalitet je potrebno zaštititi i dati Gradu na upravljanje.

- Grad Bijeljina može upravljati ovim lokalitetom i s obzirom na važnost, jako nam je bitno da se pozicioniramo na turističkoj mapi, a potom i da budemo stanica za izučavanje studentima u ovom dijelu Bosne i Hercegovine i šire. Planirali smo sredstva na određenim pozicijama, ali nakon usvajanja prijedloga Odluke o budžetu, razgovaraćemo sa svim relevantnim faktorima o načinu i potrebnim ulaganjima sredstava u prvoj i svakoj sljedećoj fazi radova- rekao je LJubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine.

Prva istraživanja u „Gromiželju“ počela su još 2008. godine, a ovo stanište podijeljeno je na užu i širu zonu

-Imamo specifičnu situaciju u pogledu imovinsko-pravnih odnosa. Zbog budućeg upravljanja, u narednom periodu je potrebno sagledati i te činjenice, koje mogu da budu od koristi i lokalnoj zajednici, jer novi Zakon o zaštiti prirode predviđa mogućnost da upravljač oformi Savjet korisnika koji bi činili predstavnici Mjesne zajednice, raznih Udruženja i slično. Ako se zajedno okupimo, svako može imati svoje koristi- rekao je Dragan Kovačević, iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

„Gromiželj“ se prostire na površini od oko 830 hektara. Istraživanja su pokazala da postoji preko 450 različitih biljnih vrsta u ovom staništu. Neke od njih se nalaze na listi zaštićenih vrsta u svijetu kao što su močvarna paprat i močvarna kopriva. Ovo je i jedino stanište u Srpskoj i BiH ribe „Umbra krameri“ i močvarne koprive.

Gradska uprava Grada Bijeljina ima namjeru da ovo područje revitalizuje i učini ga prepoznatljivim u ovom dijelu svijeta.

-Zamisao je da se prilikom uređenja lokaliteta koriste prirodni materijali, zatim da se uradi turistička signalizacija, otvori prirodni akvarijum, urede pristupni putevi i izletišta, te riješi problem odlaganja komunalnog otpada. To su sve ideje koje planiramo realizovati, jer  „Gromiželj“ predstavlja ogroman potencijal i buduću turističku atrakciju, rekao je gradonačelnik Bijeljine.