Zašto raste uvoz struje u BiH, a izvoz pada

Tako je bruto proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u januaru 2025. godine iznosila 1.402 gigavat-časova, prenose Nezavisne.

U januaru prošle godine bruto proizvodnja električne energije iznosila je 1.573 gigavat-časova, što znači da ako uporedimo taj mjesec ove i prethodne godine - ove je manja bruto proizvodnja za 171 gigavat-čas.

Zbog toga je smanjena proizvodnja električne energije dovela do većeg uvoza, a manjeg izvoza struje, što piše u ovim podacima.

Samo u januaru ove godine je uvezen 431 gigavat-čas u BiH, dok je u istom periodu prošle uvezeno 329 gigavat-časova.

Kada je u pitanju izvoz, u prvom mjesecu ove godine je izvezen 581 gigavat-čas, a u januaru 2024. godine 670 gigavat-časova.

Iz podataka se vidi da je manja proizvodnja iz hidroelektrana i termoelektrana, dok je veća proizvodnja iz vjetroelektrana i solarne energije.

"U ukupnoj bruto proizvodnji hidroelektrane su učestvovale sa 34,8%, termoelektrane sa 59,4%, a solarne i vjetroelektrane sa 5,8%", istakli su iz Agencije za statistiku BiH.

Što se tiče zaliha kamenog uglja, one su skoro tri puta veće bile u januaru 2024. godine nego u januaru 2025.

Tako su zalihe krajem prvog mjeseca prošle godine iznosile 96.000 tona, a ove 35.000 tona kamenog uglja.

Proizvodnja mrkog uglja je takođe manja u januaru ove godine.

U januaru prošle godine je iznosila 454.000 tona, a u prvom mjesecu ove 449.000 tona.

Takođe, i proizvodnja koksa je manja jer je u prvom mjesecu 2024. godine iznosila 62.000 tona, a ove 32.000 tona.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kaže za "Nezavisne novine" da je manja proizvodnja električne energije rezultovala većim uvozom, a manjim izvozom.

"Jednostavno, situacija nije nimalo dobra, a što je najgore, nemamo ni nekih izgleda da će se nešto poboljšati u ovom segmentu. Tako od zemlje izvoznice električne energije sve više postajemo zemlja uvoznica. To je ono što treba da nas zabrinjava", kazao je Bečarević.

Na pitanje kakva su predviđanja za ovu godinu u sektoru električne energije, Bečarević odgovara da ukoliko ne dođe do velikog ulaganja teško da se može očekivati da će doći do nekog drastičnog povećanja proizvodnje.

"Zato će doći do drastičnog povećanja uvoza, koji je iz godine u godinu sve veći. Već su cijene električne energije korigovane, a vidjećemo od finansijskog stanja elektroprivreda u kojem trenutku će se opet odlučiti na povećanje cijena struje. Neko mora platiti taj veći uvoz, odnosno cijenu uvezene struje, koja je dosta viša u odnosu na cijenu proizvedene struje u BiH", naveo je Bečarević.