Kompleksna struktura BiH pogoduje korupciji

U sažetku pomenute analize, realizovane u okviru projekta "Ustav i korupcija - korelacija i posljedice na bh. društvo", navodi se da su mnogobrojna dosadašnja istraživanja u BiH pokazala da je korupcija jedan od najvećih problema i vjerovatno najveći uzrok nepovjerenja građana, domaćih i stranih investitora u institucije vlasti.

Takva situacija negativno se odražava na ekonomsku situaciju i oporavak privrede u BiH, ali i demokratizaciju i ljudska prava općenito. Direktorica Evropskog istraživačkog centra Tia Memišević izjavila je danas u Sarajevu da postojeći Ustav BiH, odnosno kompleksno ustavno uređenje, generira korupciju, što dodatno usložnjava i činjenica da su mehanizmi kontrole nerazvijeni ili uopšte ne postoje.

"Veliki problem predstavlja i to što mi imamo nedorečen ustav u mnogo aspekata, pri čemu su mehanizmi demokratske kontrole, formalni i neformalni, koji bi trebali pomoći u borbi protiv korupcije, narazvijeni ili uopšte ne postoje", izjavila je Memišević.

Istovremeno, svi zakoni i strategije iz oblasti borbe protiv korupcije, kako je kazala, kopiraju ustavno uređenje naše zemlje, što predstavlja dodatni problem za uspješnije djelovanje u ovom segmentu. Evropski istraživački centar utvrdio je da je Ustavom BiH, kao i ustavima entiteta i kantona, te zakonima o uplatama na jedinstveni račun i o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH, omogućena gotovo potpuna finansijska, a samim tim i određena politička automonija svake od 14 instanci vlasti u BiH.

Rascjepkanost i visoku autonomiju političke stranke, u situaciji u kojoj nedostaju adekvatni mehanizmi uzajamne kontrole, koriste za uspostavu neprimjerene političke kontrole nad javnim i institucionalnim životom.

Između ostalog, konstatuje se da sadašnja politička dezorganizacija, odnosno neusklađenost između različitih nivoa vlasti doprinose rasipanju odgovornosti na političkoj sceni u BiH, što je sociopsihološki fenomen na osnovu kojeg se s povećanjem broja suodgovornih smanjuje vjerovatnoća da će biti preuzeta odgovornost za određeno djelovanje ili nedjelovanje.

Također, u analizi se navodi kako je empirijski potvrđena činjenica da su unitarne države manje podložne korupciji od federalnih, budući da decentralizacija i federalizacija vode povećanju broja "ulaznih tačaka" na kojima se zbog decentralizovanog načina odlučivanja može pojaviti korupcija.

"Evidentno je da BiH posjeduje strukturu koja je podložna razvoju korupcije kada se radi o državnom ili nivou Federacije BiH. Međutim, i centralizacija u BiH, kakvu nalazimo u Republici Srpskoj (RS), teško da je garant otpornosti na korupciju, posebno kada uz nju dolazi sistem nedovoljno razvijenih demokratskih institucija kod kojeg centar moći prati efektivno najjaču političku ličnost", smatra Evropski istraživački centar.

Navodi se da pojavi i snaženju korupcije u našoj zemlji u znatnoj mjeri dopinosi i svojevrsna suspenzija parlamentarizma i uspostava neformalnih foruma za odlučivanje, koji se svode na sastanke lidera vladajućih stranaka, što je praksa koju su u određenoj mjeri prihvatili i međunarodni činioci.

"Ovakva politička praksa direktno snaži pojavu korupcije, uzimajući u obzir empirijski dokazanu tezu prema kojoj su otvorenost i transparentnost definisane kao dostupnost relevantnih informacija o funkcionisanju političkih institucija i pojedinaca u njima, gotovo po pravilu obrnuto proporcionalni nivou korupcije. Pošto korupcija po definiciji narušava općeprihvaćene principe ponašanja, transparentnost i otvorenost obeshrabruju koruptivno djelovanje i olakšavaju upotrebu mehanizama kažnjavanja takve prakse (pravnu, administrativnu i izbornu)", zaključuje Evropski istraživački centar u analizi.

Kako se ističe, evidentno je da sa smanjenim angažmanom i interesom međunarodnih aktera u BiH, političke stranke na vlasti čine sve da pod svoju kontrolu stave sve institucije i mehanizme koji su do sada makar djelimično izmicali kontroli.

U tom smislu, navodi Evropski istraživački centar, kao orkestriranu akciju političkih stranaka u BiH treba posmatrati političke pritiske i pokušaje stavljanja Suda i Tužilaštva BiH pod političku kontrolu, kao i izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama, kojim se značajno umanjuje dostupnost informacija i transparentnost, te izmjene Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH, izmjene Zakona o javnim nabavkama, te najavljene izmjene Izbornog zakona BiH.

Negativni trendovi, naglašava se u analizi, mogu biti zasutavljeni dosljednim obnavljanjem uslovljavanja unutar procesa evropskih integracija, vodeći pritom računa da se radi o ispunjenju suštine uslova, a ne samo forme, te kroz vraćanje procesa dogovora u institucije sistema, bez obzira na njihov slab kapacitet.

Evropski istraživački centar smatra da bi djelotvoran utjecaj imale i oštre sankcije EU zbog manjka napretka i reformi, koje bi bile usmjerene ka odgovornim političkim liderima, "čiji status glavnih donosilaca odluka je EU svakako već legitimirala".

Također, treba insistirati na uspostavljanju jasnog lanca odgovornosti u svim institucijama sistema, zatim na uspostvaljanju i jačanju demokratskih mehanizama kontrole, formalnih i neformalnih, te na uspostavljanju jedinstvenog pravosudnog sistema koji bi bio istinski nezavisan i profesionalan.