Navodi se ovo u sedmom izdanju izvještaja Bankwatcha "Uskladiti ili Zatvoriti", koji je danas objavljen u saradnji sa Centrom za životnu sredinu i Aarhus Centrom u BiH, prenose Nezavisne. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Kako se ističe, hronični propusti vlada Zapadnog Balkana u sprovođenju zakona doveli su do toga da je zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz zastarjelih termoelektrana na ugalj u regionu premašilo zakonske granice za čak šest puta 2024. godine.

Ističe se da je zagađenje prašinom i dušikovim oksidima (NOx) iz termoelektrana na ugalj takođe ponovo prekoračilo maksimalne dozvoljene granice.

"Čak šest blokova u regionu premašilo je u 2024. godini svoje dozvoljene emisije SO2  za više od deset puta, a četiri od njih se nalaze u Bosni i Hercegovini – Ugljevik, Gacko, Tuzla 6 i Kakanj 7", navodi se u Izvještaju

Kako se pojašnjava, "najveće apsolutne emisije u BiH i u regionu je, po peti put od 2018. godine, imala TE Ugljevik, čije postrojenje za odsumporavanje očigledno nije radilo, iako je upotrebna dozvola dobijena u novembru 2021. godine".

"Emisije u 2024. godini u iznosu od 112,943 tona bile su više od onih u 2023. godini, i od 2018. godine ukupne emisije sumpor-dioksida iz termoelektrane su se povećale. RiTE Ugljevik potrošila je najmanje 85 miliona evra za postrojenje za odsumporavanje, ali sada priznaje da ne radi, djelomično jer je to 'ekonomsko opterećenje'", ističe se.

Kako je kazao Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu, emisije SO2 u Bosni i Hercegovini se iz godine u godinu povećavaju.

"Termoelektrane su sve manje operativne. Ugljevik je prošle godine, u novembru i decembru, bio van pogona. Koristi se ugalj sve lošijeg kvaliteta. Pojedini rudnici su već zatvoreni, a mnogi drugi su pred zatvaranjem. Sve ovo nam govori da, ukoliko instutucije ne reaguju što prije, mi ćemo uskoro moći da kažemo da smo zakasnili sa energetskom transformacijom", istakao je Ostić.

U ovom izvještaju se navodi da je najveći zagađivač prašinom u regiji u 2024. godini bila TE Gacko.

"Emitovala je 3.339 tona – 13,7 puta više od dozvoljenog. Nakon protesta lokalnog stanovništva, smanjenje emisije su najavljena u oktobru 2023. godine, međutim zagađenje termoelektrane u 2024. godini bilo je čak i veće nego prethodne godine", dodaje se.

Takođe se navodi da "uz kršenja NERP-a, tri zemlje Zapadnog Balkana, uključujući BiH, s termoelektranama na ugalj koje podliježu odstupanju 'opt-out' ograničavanja radnog vremena sada krše ovu odredbu.

"Tuzla 3, Tuzla 4 i Kakanj 5 su se morali zatvoriti do kraja 2023. godine, ali nisu. Sekretarijat Energetske zajednice otvorio je brojne postupke protiv zemalja, ali do sad to nije bilo dovoljno da posrami vlade da djeluju", ističe se.

Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH kaže "da su vlasti u BiH i Elektroprivreda BiH nastavile nekažnjeno kršiti obaveze iz NERP-a".

"Nisu ugradili postrojenja za smanjenje emisija zagađujućih materija i nelegalno su produžili rad blokova 3 i 4 u termoelektrani Tuzla i bloka 5 u termoelektrani Kakanj", rekao je Žiško.

Sedam godina je prošlo, ističe se, od kada su novi standardi zagađenja vazduha stupili na snagu na Zapadnom Balkanu u skladu s Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice. Međutim, dalje se navodi, u 2024. godini emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj uključenih u Nacionalne planove za smanjenje emisija (NERP) BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije su i dalje bile ukupno šest puta veće od dozvoljenog.

"Za šest mjeseci, Mehanizam EU za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) konačno će ograničiti izvoz električne energije iz zemalja Zapadnog Balkana s visokim udjelom ugljika uvođenjem naknada na uvoz u EU. To će stare, neefikasne termoelektrane na ugalj učiniti još manje ekonomičnim. Hitno su potrebni jasni, izvodljivi planovi”, upozorava na kraju Davor Pehchevski, koordinator za energetiku na Balkanu iz mreže CEE Bankwatch.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.