On je na konferenciji za novinare u Mostaru rekao da je na sjednici razmatrana spoljna politika BiH i međunarodno predstavljanje, navodeći da se BiH suočava s dubokom krizom, s rizikom da postane još gora. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

"To se sve reflektuje i na spoljno-političkom planu, jer nema zajedničkog stava, posebno u Predsjedništvu BiH. Hrvatski narod već 16 godina, u periodu od posljednjih 20, nema predstavnika u Predsjedništvu, izuzev od 2014. do 2018. godine. To je jedini period kada su se odluke donosile uglavnom konsenzusom i kada je predata aplikacija za članstvo BiH u EU", istakao je Ljubić.

On je naveo da posebno boli imenovanje ambasadora, gdje su Hrvati kao narod onemogućeni da imaju svoje legitimne predstavnike.

"Kada bi Hrvati imali priliku da imenuju legitimnog člana Predsjedništva, onda bismo u svijetu imali 14 najviših diplomata, ambasadora i generalnih konzula. Po tom pitanju, događale su se jako bizarne stvari, a jedna od njih je i slučaj ambasadora Nerkeza Arifhodžića koji je bio u Rimu u okviru hrvatske kvote, a prije toga je bio ambasador u Ankari i Azerbajdžanu kao Bošnjak. Ta osoba je trenutno savjetnik bošnjačkog člana Predsjedništva BiH", kaže Ljubić.

On je naveo i slučaj Svena Alkalaja koji, takođe, "uzima mjesto u hrvatskoj kvoti", prvo u UN, a kasnije kao ambasador u Vašingtonu koga je imenovao Željko Komšić, a prije toga bio je u ministar u Savjetu ministara iz reda "ostalih", te javno pravio prijeme za jevrejske praznike.

"Te stvari su nepodnošljive i ponižavajuće za hrvatski narod", naglasio je Ljubić.

Ljubić je ocijenio da se Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara, ako nema zajedničkog stava Predsjedništva BiH, vodi vlastitom političkom agendom ministra Elmedina Konakovića, te da zbog toga HNS i zagovara izmjene kako bi se došlo do koherentnijeg i izbalansiranog stava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.