Šeldon je pojasnio da je riječ o drugom programskom zajamu za razvojnu politiku zdravstvenih sektora koji je Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio u januaru, te dodao da se to nadovezuje na tekući projekat unapređenja zdravstvenih sistema koji finansira ova banka. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA
"Ovo je druga od dvije operacije osmišljene kao podrška naporima u BiH da ojača finansijsku održivost sistema zdravstvene zaštite, uz unapređenje okvira za upravljanje životnom sredinom u Republici Srpskoj i FBiH", istakao je Šeldon.
Prema njegovim riječima, isplata sredstava svakom entitetu vrši se nakon uspješne primjene dogovorenih reformskih mjera.
Podrška u tri reformske oblasti
Šeldon je ukazao da ovaj program pruža podršku za donošenje politika u tri ključne reformske oblasti.
On je naveo da prvi prvac reformi ima za cilj jačanje finansijske održivosti i upravljanja sanacijom neizmirenih obaveza u zdravstvenom sektoru, uvođenje mehanizama odgovornosti da bi se spriječilo stvaranje novih neizmirenih obaveza i jačanje finansijskog upravljanja u javnim zdravstvenim ustanovama.
"Druga oblast se odnosi na unapređenje pružanja zdravstvenih usluga i prevencije bolesti kroz poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti, promociju preventivnih mjera kao što su HPV vakcinacija i ograničenje upotrebe duvanskih proizvoda, te unapređenje digitalne infrastrukture u zdravstvu, kroz inicijative kao što su e-recepti i integrisani zdravstveni informacioni sistem", pojasnio je Šeldon.
On je napomenuo da u trećoj oblasti program pruža podršku za reforme na planu zaštite životne sredine i javnog zdravlja, uključujući bolje upravljanje uticajima životne sredine na zdravlje, veće oporezivanje duvanskih proizvoda i politike za ograničenje njihove upotrebe, te usklađivanje sa širim ciljevima javnog zdravlja i održivog razvoja.
KVALITET I PRISTUP ZDRAVSTVENIM USLUGAMA NEUJEDNAČENI
"BiH se i dalje suočava sa nezaraznim bolestima u vezi sa stilom života i faktorimma rizika iz životnu sredinu, kao što su rasprostranjena upotreba duvanskih proizvoda, nepravilna ishrana i nedovoljna prevencija", istakao je Šeldon.
On je rekao da povećanje zdravstvenih rizika uzrokovanih klimatskim faktorima, kao što su sve učestaliji toplotni talasi, dodatno ugrožava osjetljive grupe stanovništva, naročito hronične bolesnike.
Osim toga, kaže Šeldon, kvalitet i pristup zdravstvenim uslugama su i dalje neujednačeni, naročito u ruralnim i zanemarenim područjima.
Prema njegovim riječima, infrastruktura za primarnu zdravstvenu zaštitu često je zastarjela, a korištenje digitalnih alata u zdravstvu je nedovoljno, što umanjuje sposobnost sistema za pružanje efikasne i moderne zdravstvene zaštite.
Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru rekao je da se reformski program koji trenutno podržava ova banka direktno bavi ovim pitanjima kroz prilagođen, partnerski pristup koji uvažava specifične potrebe Republike Srpske i FBiH.
"Ulaganjem u fiskalnu održivost, digitalno zdravstvo i prevenciju, uz istovremeno usklađivanje s ciljevima javnog zdravlja i prilagođavanja na klimatske promjene, ovaj program ima za cilj uspostavljanje otpornijeg, inkluzivnijeg i efikasnijih sistema zdravstvene zaštite", poručio je Šeldon.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.