Zašto je šljiva "plavo zlato" iz voćnjaka
Kažu da se nekada kuća gradila na mjestu gdje šljiva najbolje raste. U nekim krajevima umjesto uobičajenog hrastovog drveta siječe se šljiva za badnjak.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Bez rakije šljivovice ne može da prođe nijedna svečanost (ni svadba, ni slava, ni krštenje...). Uz rakiju tu su bili i kolači od šljiva – sušeni na suncu na listu repušne ili kupusa. Za ovaj specijalitet od šljiva recept su oživjele domaćice iz Sirogojna. Sušeni kolači nekada su u užičkim selima bili obavezna zimnica i poslastica koja se u posebnim, zimskim prilikama dijelila tek pomalo i tek ponekom.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Gosti se i danas dočekuju sa slatkim od šljiva. Ono se pravi tako što se šljive prvo oljušte i očiste od koštica, ali tako da ostanu cijele, pa stave u krečnu vodu da očvrsnu, onda se umjesto koštice u svaku ubaci jezgra oraha, a zatim se kuvaju.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Interesantna pića za tople dane
Danas se domaćice diče pekmezom – bez šećera (ako baš mora, doda se koja kašika), najlakše i najbrže, pa kada je kuvan začine čokoladom.
Srpski pekmez bio je u vrijeme Miloša Obrenovića glavni izvozni proizvod.
Naglu ekspanziju šljivarstvo doživljava 1878. godine, kada je u Srbiji većina vinograda uništena filokserom. Tada se povećava trgovina šljivom, kao i rakijom šljivovicom.
Hroničari su zabilježili da je Srbija poslije Prvog svjetskog rata Francuskoj dug za naoružanje isplatila u suvim šljivama. Godine 1879. ostvaren je rekordan izvoz u Ameriku po dobijanju statusa najpovlašćenije nacije, kada je u tu zemlju Srbija plasirala više od 37.500 tona šljiva u vrijednosti od 30 miliona dolara.
Danas Institut za voćarstvo u Čačku ima 18 registrovanih sorti šljive. Nijedna još nije dostigla slavu požegače koja se u narodu još naziva i madžarka, bistrica, plava i čustendilska šljiva.
Sušeni kolač od šljiva
Kada počne sezona šljiva traži se način kako da se sačuvaju za zimu. Jedan starinski danas je aktuelan, jer u njega ne ide šećer, a ni ne kuva se niti peče, već u hladu suši dvadesetak dana.
Potrebno je šljive očistiti od koštica, izgnječiti i od njih praviti kolačiće nalik pljeskavicama. Zatim se stave na dasku ili list kupusa, repušine (jer je veliki) i suše. Osušene se pakuju u papirne kese i čuvaju na suvom.
Danas, domaćice dodaju i cimet, koji je nekada bio luksuz.
22° 10°
