Spoljnotrgovinski deficit BiH sa EU u ovom periodu iznosio je 2,324 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom 72,8 odsto, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

EU je ostala glavni spoljnotrgovinski partner BiH s obzirom na to da se od 8,432 milijarde KM koliko je iznosila ukupna vrijednost izvoza BiH u prvoj polovini godine čak 6,23 milijardi odnosi na izvoz u EU.

Takođe, najviše i uvozimo iz EU, tako da se od ukupnog uvoza koji je iznosio 14,682 milijardi KM više od polovine odnosi na EU.

BiH najviše izvozi u Hrvatsku i Njemačku  

Kada su u pitanju pojedinačno zemlje EU, BiH je najviše izvozila u Hrvatsku (1,530 milijardi KM) i Njemačku (1,229 milijardi KM), dok je najviše uvozila iz Italije (1,674 milijardi KM), Njemačke (1,645 milijardi KM) i Hrvatske (1,288 milijardi KM).

Predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić za CAPITAL kaže da se u zadnje dvije godine konstantno povećava deficit RS i BiH sa EU i da za to postoje dva razloga.

Jedan je kriza u EU zbog čega se smanjuju narudžbe proizvoda koje najviše izvozimo na ovo tržište, a drugi je povećanje uvoza roba široke potrošnje.

„Krizom u EU najviše su pogođene proizvođači robe široke potrošnje, a tu prvenstveno mislim na namještaj, obuću i odjeću, koje mi u značajnoj mjeri izvozimo na to tržište. Tu realno imamo i najveći pad proizvodnje, drvoprerada ima ogroman pad, a odmah iza drvoprerade su odjeća i obuća. S druge strane, imamo rast uvoza roba široke potrošnje, što znači da smo sufinansirali neke druge razvijene države iz kojih smo te proizvode uvozili“, kaže Škrebić.

Naglašava da BiH uvozi ogromne količine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iako ima veliki potencijal za proizvodnju u ovoj oblasti.

„Podaci za prošlu godinu za Republiku Srpsku pokazuju da smo izvezli oko 300 miliona KM poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, dok uvozimo blizu 1,3 milijarde KM“, naglasio je Škrebić.

Kaže da je jedina mogućnost da BiH razvija svoju privredu da se vrši analiza uvoza kako bi se vidjelo za koje proizvode se može uraditi supstitucija uvoza.

„Na osnovu te analize trebalo bi sufinansirati domaću proizvodnju tih roba. S druge strane, upravo tamo gdje imamo velike subvencije trebalo bi da se radi prvenstveno na promociji izvoza, ali i promociji tehnološkog razvoja, ali ne samo poljoprivrede, koja je osim rijetkih svijetlih primjera na dosta niskom nivou tehnološkog razvoja. Isto to važi i za kompletnu prerađivačku industriju“, naglasio je Škrebić.

Kazao je da u RS ima oko 12.000 pravnih lica od kojih većinu, odnosno oko 95 odsto čine mala i mikro preduzeća.

„To nam govori da sva ta mikro i mala preduzeća ili rade neki jednostavan proizvod za domaće tržište ili male serije i male usluge za neke druge“, kazao je Škrebić koji je i direktor firme „Destilacija“ iz Teslića, a koja veći dio svojih proizvoda izvozi upravo na tržište EU.

Škrebić ističe da gorući problem posljednjih mjeseci predstavljaju najave ograničenja boravka vozača u EU.

„Predviđeno je da u 180 dana profesionalni vozači mogu u EU da borave 90 dana. Ukoliko dođe do ove situacije mi ćemo imati zaista veliki problem. Cijena prevoza naših roba koje ni u ovom trenutku nisu baš konkurentne u EU će porasti za 20 odsto“, naglasio je Škrebić.

Kaže da iako se propagiraju neka druga tržišta, prije svih azijske zemlje, EU ostaje glavno izvozno tržište privrednicima iz BiH.

„Azijske zemlje imaju dosta jeftiniju radnu snagu, a veću rentabilnost rada nego mi i tu bi bio mnogo veći problem da budemo konkurentni nego na tržištu EU“, naglasio je Škrebić.

Saša Trivić, vlasnik kompanije „Krajina Klas“ koja svoje proizvode plasira na tržište EU kaže da su uslovi zahtjevni, ali da ih je moguće ispuniti. Prije svega, kaže, potrebna je izuzetno dobra automatizacija, ulazne cijene sirovina ali i brojni drugi uslovi.

„Mi možemo i kroz smanjenje uvoza značajno popraviti svoj bilans sa EU. Sigurno ima prostora za smanjenje uvoza mesa, mlijeka i drugih proizvoda iz prehrambene industrije. Kada je u pitanju izvoz, poljoprivreda i prehrambena industrija su jedan kapacitet, a drugi je drvna industrija“, naglasio je on.

Gavran: Deficit smanjiti supstitucijom uvoza i povećanjem izvoza

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže za CAPITAL da se, iako je EU ekonomski daleko jača i konkurentnija od BiH, ipak, dobar dio našeg uvoza odnosi na proizvode koji nam nisu potrebni, jer imamo vlastitu proizvodnju ili resurse i uslove da je razvijemo.

„To se posebno odnosi na uvoz iz Hrvatske i Slovenije gdje značajan dio čine prehrambeni proizvodi koji uglavnom nisu bolji pa ni drugačiji od naših. Najlakše bi se deficit mogao smanjiti smanjenjem odnosno prestankom ovakvog uvoza i njegovim supstitucijom domaćim proizvodima“, kaže Gavran.

Ipak, smatra da je najveći potencijal BiH u rastu izvoza jer neke od proizvoda koje uvozimo iz EU mi jednostavno nemamo i moramo ih uvoziti, piše Capital.

„Kada je riječ o izvozu, trenutna opsesija naoružavanjem je velika prilika za našu namjensku industriju koja je u određenim segmentima konkurentnija od one u EU i ako uspijemo izboriti status dobavljača u okviru programa velikih nabavki za oružane snage država članica EU to bi nam dugoročno moglo osigurati veliko povećanje izvoza“, smatra Gavran.

Kaže da bi i privlačenje ulaganja iz Kine takođe moglo biti prilika jer EU sve više pokušava otežati uvoz iz Kine.

„Zato bi njihove kompanije mogle prenošenjem dijela proizvodnje u BiH preko nas doći do EU tržišta. Prilika za autohtonu domaću proizvodnju je u svim oblastima. Naravno za sve ovo nam treba povoljnije poslovno okruženje i sposobnije vlasti koje se bave ekonomijom a ne besmislicama a to nemamo“, zaključio je Gavran.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.