Prevare se, kako ističu iz MUP-a RS, najčešće ogledaju u tome da izvršioci putem društvenih mreža kao što su Facebook i Instagram ili pozivanjem građana sa brojeva telefona ili putem aplikacija za komunikaciju reklamiraju određene lažne platforme kojima je navodno moguće investirati u kriptovalute i zaraditi velike iznose novca za kratak vremenski period. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

"Tom prilikom se izvršioci koriste različitim prevarnim radnjama kako bi oštećene doveli u zabludu da im šalju novac, a na ime navodnog ulaganja u kriptovalute. Izvršioci se vrlo često predstavljaju kao radnici na berzi, dostavljaju oštećenima različite lažne certifikate kojima to potvrđuju, šalju oštećenima linkove za pristup različitim platformama, te uvjeravaju oštećene da na tim platformama kreiraju svoje naloge i da tu mogu pratiti stanje računa i vrijednost svojih ulaganja", navode oni.

Da bi izgledali uvjerljivo, kako objašnjavaju iz MUP-a Srpske, izvršioci komuniciraju na lokalnom jeziku i u komunikaciji pokazuju razumijevanje ukoliko oštećeni nisu upoznati sa načinom trgovanja kriptovalutama.

"Vrlo često ivršioci nude tehničku pomoć u smislu da kreiraju oštećenima naloge na društvenim mrežama, i-mejl adresu kao i da putem aplikacija za daljinski pristup (npr. AnyDesk) pristupe računaru ili mobilnom telefonu oštećenog te direktno vrše podešavanja, skidanje podataka i slično", stoji u saopštenju.

Kako bi stekli protivpravnu imovinsku korist, izvršioci navode oštećene da im novac uplaćuju putem različitih servisa za plaćanje kao što je Western Union.

"Tom prilikom uvjeravaju oštećene da je novac potrebno uplatiti radi troškova određenih provizija, kamata, berzanskih usluga, osiguranja depozita i slično. Najčešće se uplate vrše na imena stranih lica u zemljama kao što su Gruzija, Portugal i ostale zemlje koje nisu sa našeg govornog područja. Ovim vidom prevara se pričinjavaju izuzetno velike materijalne štete koje u pojedinačnim slučajevima iznose i po nekoliko desetina hiljada konvertibilnih maraka. Novac je najčešće veoma teško ili nemoguće vratiti s obzirom da se prijavljivanje vrši tek nakon proteka dužeg vremenskog perioda, to jeste kada oštećeni shvati da je prevaren, da je doveden u zabludu i da neće ostvariti obećanu zaradu", kažu iz MUP-a RS.

Zbog svega navedenog iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS savjetuju građane da se zaštite tako što će se informisati o "blockchain" tehnologiji i načinu rada kriptovaluta.

"Informisati se o platformama za trgovinu kriptovalutama i pružaocima usluga povezanih sa virtuelnim valutama u našoj zemlji. Provjeravati pouzdanost platformi za trgovinu kriptovalutama. Zaštititi kripto novčanik (preporuka je korištenje tzv. "hladnih" novčanika, koji će biti odvojeni od mreže i zaštićeni šifrom). Provjeriti identitet osoba sa kojima se ulazi u poslovnu saradnju. Uplate novca vršiti samo putem banaka, provjerenih servisa i na imena osoba koje su provjerene i poznate. Postavljati jake lozinke na naloge. Postavljati dvostruke autentifikacije. Koristiti licencirane operativne sisteme i antivirusne programe (mogu prepoznati i upozoriti na mnoge vrste napada, fišing stranice, lažne i-mejl poruke i slično)", navode oni.

 Takođe, skreću pažnju da nikako ne treba ostvarivati komunikaciju i poslovnu saradnju sa osobama koje nisu poznate, nalaze se u inostranstvu i čiji se identitet ne može potvrditi uživo.

"Otkrivati svoje lične podatke nepoznatim osobama. Fotografisati i slati fotografije lične karte, putne isprave, kartica za bezgotovinsko plaćanje i drugih ličnih dokumenata i isprava osobama koje nam nisu poznate ili koje smo upoznali putem interneta. Otkrivati svoje lozinke drugim osobama. Omogućavati daljinski pristup svojim uređajima kao što su mobilni telefon ili računar instaliranjem aplikacija kao što su AnyDesk, TeamViewer i slične", stavke su koje se navode na listi onih poteza koji se ne trebaju raditi.

Oni su posavjetovali građane i šta da urade ukoliko im se ovako nešto dogodi.

"Blokirati kartice za bezgotovinsko plaćanje ukoliko su korištene za plaćanje. Sačuvati svu komunikaciju koja uključuje brojeve telefona, slike ekrana sa komunikacijom i slično. Sačuvati dokumentaciju koja se odnosi na transfere novca. Sačuvati podatke o društvenim mrežama i platformama (slike ekrana, URL adrese i slično)", ističu oni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.