Krivci nisu samo vozači, kako kažu naši sagovornici, već svi učesnici u saobraćaju. Vozači često ne poštuju ograničenja brzine, koriste mobilne telefone tokom vožnje ili sjedaju za volan umorni i pod uticajem alkohola. S druge strane, pješaci nerijetko prelaze ulicu van pješačkog prelaza, ne gledaju semafore i ponašaju se kao da su nevidljivi, a to rade i biciklisti, ali i vozači električnih trotineta. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Iz Doma zdravlja Banjaluka kazali su da u Službi hitne pomoći imaju pune ruke posla zbog povećanog broja saobraćajnih nezgoda, što ih posebno zabrinjava, često sa teškim povredama i posljedicama po zdravlje, a nažalost, bilo je i smrtnih slučajeva.

Dodaju da u takvim situacijama na teren izlazi više ekipa, sanitetska vozila se direktno upućuju na mjesta nesreća, a medicinski timovi ostaju angažovani duže vrijeme kako bi se sve osobe adekvatno zbrinule.

"Zbog složenosti i hitnosti ovakvih intervencija, u pojedinim trenucima Služba hitne medicinske pomoći je maksimalno angažovana na terenu, što nekada može redukovati pružanje usluga pacijentima koji nisu životno ugroženi. U posljednje vrijeme primijećen je i porast saobraćajnih nezgoda u kojima sve češće učestvuju pješaci, motociklisti, biciklisti i korisnici električnih trotineta", kazali su iz DZ Banjaluka.

Pojašnjavaju da neopreznost i ignorisanje saobraćajnih propisa kod ovih učesnika često imaju ozbiljne posljedice, pa apeluju na sve da budu oprezni i odgovorni kako bi spriječili teške povrede i tragične ishode.

"Svaka intervencija znači da je nečiji život ugrožen. Odgovornim ponašanjem u saobraćaju, pridržavanjem propisa i brigom jednih o drugima, zajedno možemo smanjiti broj nesreća i sačuvati živote", zaključili su iz Doma zdravlja Banjaluka.

Milija Radović, zamjenik predsjednika Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske, ističe za "Nezavisne novine" da je upravo ljetni period vrijeme kada dolazi do pogoršanja stanja na putevima.

"U posljednjih osam mjeseci bilježimo povećanje broja saobraćajnih nezgoda, naročito onih s teškim i smrtnim posljedicama. To je zabrinjavajući trend i teško je precizno odrediti jednu mjeru kojom bi se to stanje moglo brzo promijeniti", kazao je Radović.

Prema njegovim riječima, na bezbjednost saobraćaja utiče više faktora, među kojima se posebno izdvaja nepropisna brzina kretanja, ali i nepažnja izazvana upotrebom mobilnih telefona.

"Korišćenje telefona za vrijeme vožnje je postalo uobičajena pojava. Istraživanja pokazuju da svaki peti vozač u Banjaluci koristi telefon dok vozi. Imamo i slučajeve gdje biciklisti pišu poruke dok voze, a pažnju na put obrate tek povremeno", navodi Radović.

On smatra da je jedno od mogućih rješenja uvođenje strožih kazni za saobraćajne prekršaje.

"Ukoliko kazna nije adekvatna i ne djeluje odvraćajuće, teško ćemo uticati na promjenu ponašanja u saobraćaju. Potrebne su ozbiljne mjere, jer je sadašnje stanje neodrživo", pojasnio je on.

Zaključio je da svaki učesnik u saobraćaju ima odgovornost, a zajedničkim djelovanjem možemo doprinijeti većoj bezbjednosti na našim putevima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.