Od Banjaluke do Štutgarta: Zašto je lakše dati novac vozaču nego banci

Sve dok BiH ne postane dio ove zone, građani BiH i dalje će biti suočeni s brojnim poteškoćama, bilo kada šalju ili primaju novac u EU, ili kupuju ili prodaju robu i usluge.

Jedna Banjalučanka koja živi blizu Štutgarta, a čiji roditelji su u Banjaluci, kaže da i dalje preferira da po vozaču autobusa pošalje manju količinu novca svojim roditeljima, jer smatra da su bankarske provizije previsoke.

"Banka mi uzme pet odsto provizije, a novac ne stigne isti dan. Zato mi je lakše zamoliti vozača i platiti mu kafu nego svaki mjesec davati desetine evra samo na bankarske provizije", kaže nam ona.

Da je BiH članica SEPA, transfer iz Njemačke u BiH i obrnuto tretirao bi se kao domaća transakcija unutar EU, koštala bi nekoliko centi, a novac bi legao na račun isti dan. Osim toga, bilo bi moguće jednostavno i bez posebnih procedura novac prebaciti putem aplikacija na mobilnom telefonu poput Revolut, N26 i Monese, gotovo bez ikakvih naknada, kao što se to danas radi, na primjer, između Štutgarta i Minhena. Osim toga, kada građani kupuju onlajn na sajtovima poput Ebay ili Amazon, za sve što se kupi banka uzima posebnu transakciju jer se tok novca tretira kao međunarodna transakcija u kojoj učestvuje nekoliko banaka kao posrednici, a posebne provjere koje se sprovode takođe banke naplaćuju u vidu provizija.

U Evropskoj komisiji kažu da je SEPA uvedena 2008. godine za kreditne transfere, za direktne debitne transakcije 2009. godine, a do 2014. godine potpuno je implementirana u svim zemljama EU koje koriste evro. Naredne dvije godine SEPA je proširena na sve članice EU, a poslije toga i na ostatak Evrope.

"SEPA je pokrenula evropska bankarska i platna industrija uz podršku nacionalnih vlada, Evropske komisije, Eurosistema i drugih javnih organa. Budući da SEPA nije samo harmonizovala način na koji se sprovode bezgotovinska plaćanja u evrima, već je i završila uvođenje evra kao jedinstvene valute, Eurosistem je imao veoma snažan interes za uspjeh SEPA projekta", kažu oni.

Sve zemlje regiona, osim Kosova, ušle su u SEPA, a u Srbiji ističu da je ovaj način plaćanja znatno olakšao novčane transakcije privredi i građanima.

"Sistem omogućava i izvršavanje transakcija po znatno povoljnijim uslovima u odnosu na alternativni način izvršavanja transakcija - posredstvom korespondentskih banaka, što u znatnoj mjeri unapređuje ekonomsku razmjenu i regionalnu saradnju", kažu u Narodnoj banci Srbije.

S obzirom na to da je za ulazak u SEPA potrebno sprovesti čitav niz reformi, u Narodnoj banci Srbije kažu da su pripreme bile opsežne.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za "Nezavisne" da bi, ukoliko bi banke u BiH poštovale pravila SEPA, uštede bile značajne i za građane i za privredu.  

"Trenutno se za transakcije, odnosno prijenos novca između računa u EU i BiH plaćaju višestruko, po nekim procjenama šesterostruko, veće naknade, što poskupljuje ili umanjuje iznos za korisnike, kako fizička lica, tako i privredu i smanjenje ovih troškova bilo bi ogromna ušteda, ako se osigura da banke u BiH zaista umanje svoje naknade srazmjerno padu troškova", naglašava on.

Kako ističe, članstvo u SEPA bi imalo brojne koristi za BiH i omogućilo pojeftinjenje, a samim tim u izgledno povećanje obima plaćanja i ekonomskih odnosa sa EU, ali bi bilo važno vidjeti i koje obaveze bi BiH imala.

"Mislim da je problematično što se dobar dio promjena naših propisa neophodnih za ispunjavanje uslova za pristupanje SEPA očekuje na entitetskom nivou i tu uvijek imamo beskrajna razglabanja o prijenosu nadležnosti i politiziranju svega, umjesto da se centralizira i harmonizira sve na državnom nivou. S druge strane, mislim da još nedostaje informacija o mogućim dodatnim obavezama BiH kao članice SEPA", naglasio je Gavran.