Pored toga, i dalje se čeka konačna otkupna cijena najzastupljenije poljoprivredne kulture u Srpskoj zasijane na oko 130.000 hektara. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Poljoprivrednici u Srpskoj i ove godine prolaze, narodski rečeno, kao bos po trnju. Berba kukuruza na nekim parcelama završena je prije nego što je i počela jer je suša pretekla ratare i obrala ga prije početka sezone, bar one rane sorte.

“Prinos na tim površinama je jako nizak, kao i kvalitet. Moj kombajn je izlazio na njive u protekla dva ili tri dana i nailazili smo na parcele na kojima ima od 100-300 kg zrna, jako sumnjivog kvaliteta”, kaže Nikola Aleksić, poljopriprevrednik iz Golog Brda kod Bijeljine.

“Kukuruz koji je rano posijan i koji je na toplijim i zemljištima lošijeg kvaliteta baca negdje od 350-550 kg po dunumu. Često se pominje i pitanje aflatoksina.

Međutim, na ovim parcelama koje smo ovršili prinos jeste manji ali je kukuruz zdrav, nema oštećenja i vidljivić bolesti”, dodaje Živko Marković, poljoprivredni proizvođač iz Ljeskovca kod Bijeljine.

Rani kukuruz je podbacio i tu pomoći nema. Zato se poljoprivrednici nadaju da će pozne sorte, koje su bolje podnijele sušu, bar malo izvući prosjek i spasiti ih potpunog fijaska, što se prinosa tiče. Međutim, kako ističu, mnogi od njih nisu optimisti.

“Uzdamo se da će te malo poznije sorte, grupa 500 i 600, imati malo veće prinose ali se i to kreće oko 400 kg. I to je malo, nedovoljno i zabrinjavajuće”, navodi Aleksić.

“Poznije sorte bi trebalo da daju prinos od 700 do 800 kg po dunumu, ali ih je zahvatila bolest crvenila, tamo gdje je prošle godine nije bilo, a gdje je kukuruz bacao 800 ili 900 kg po dunumu. Tamo gdje je kukuruz zahvatilo to crvenilo, prinos neće biti ni 400 kg, džaba što je kasnije posijan. Bolje suša nego crvenilo”, objašnjava Marković.

Tu mukama poljoprivrednika nije kraj. Ostaje otvoreno pitanje otkupne cijene kukuruza, koja je na berzama kreće oko 40 pfeniga po kilogramu. To je za ratare, kako naglašavaju, neprihvatljivo.

“Cijena bi trebalo da bude 50 KM po metru (100 kg), da bi se mogao izvući neki prosjek. Da bar vratimo ono što smo uložili, bez ikakve zarade”, smatra Marković.

Aleksić ističe da je samo ulog u repromaterijal za sijanje kukuruza bio oko 150 KM do dunumu, odnosno oko 1500 KM po hektaru.

“Ako je prinos 300 ili 400 kg po dunumu, gdje smo mi u toj proizvodnji?”, pita se Aleksić.

Crta još nije podvučena ali će, bez sumnje, zbog loše godine i smanjenih prinosa, najviše patiti stočni fond koji je ionako u velikom problemu. Nedostajaće hrane, prije svega za ishranu krava.

Zato poljoprivrednici smatraju da bi svi nivoi vlasti, a na prvom mjsru resorno ministarstvo, trebalo da preduzmu konkretne mjere kako bi se ublažila šteta od suše i podržala predstojeća jesenja sjetva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.