Đaci u Republici Srpskoj na eksperimentalnoj maloj maturi u školskoj 2024/25. godini ostvarili su prosjek od 57,3 odsto iz srpskog jezika. Najbolje rezultate zabilježili su učenici iz Hercegovine, a najslabiji iz sarajevsko-romanijske regije, piše Glas Srpske. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Kako pokazuje analiza Republičkog pedagoškog zavoda iznad prosjeka bili su i učenici iz Banjaluke, dok su đaci iz Semberije, Birča i Prijedora bili ispod republičkog prosjeka, a devetaci iz Doboja uz sarajevsko-romanijsku regiju zabilježili su nizak nivo postignuća.

Sasvim drugačija slika je kada je riječ o matematici, gdje je ukupan prosjek riješenosti zadataka bio svega 28,2 odsto. Najbolje su se snašli učenici iz Hercegovine i Banjaluke, dok je najslabiji rezultat postignut u Birču.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola sa područja Bijeljine, Lopara i Ugljevika Predrag Račanović kazao je za "Glas" da su ove godine očekivali bolje rezultate iz matematike.

- Učenici nisu dovoljno motivisani. Iako imaju 60 minuta za izradu, većina napušta prostoriju nakon 45 minuta i rješava uglavnom samo jednostavnije zadatke. Matematika je tradicionalno teža od srpskog jezika, a problem je i to što su nastavnici matematike deficitaran kadar, starije generacije odlaze u penziju, a novih nema dovoljno pa sve to utiče na kvalitet nastave - objasnio je Račanović, koji smatra da bi rezultati bili bolji kada bi oni bili uslov za upis u srednju školu.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola u Prijedoru Zdravko Budimir ističe da rezultati zavise i od generacije, ali i od težine zadataka.

- Iz godine u godinu rezultati variraju, ali se uočava da su iz srpskog jezika uvijek bolji. Možda bi trebalo razmisliti o izmjenama nastavnog plana i programa, odnosno da bude smanjen broj nastavnih oblasti kad je riječ o matematici. To bi olakšalo pripremu i smanjilo obim gradiva - naglasio je Budimir.

Direktorica OŠ "Georgi Stojkov Rakovski" u Banjaluci Ivana Ljubojević takođe smatra da đaci neozbiljno pristupaju pripremama za testiranje, s obzirom da rezultati ne utiču na upis u srednju školu.

- Pandemija virusa korona i onlajn nastava ostavili su praznine u znanju koje se još nadoknađuju. I granica ocjenjivanja bila je spuštena, ali sada postepeno pooštravamo kriterijume, uz podršku roditelja. Nije ohrabrujuće što raste broj popravnih, ali i to pokazuje da se stvari mijenjaju na bolje - istakla je Ljubojevićeva.

Ona je dodala da bi zvanično uvođenje male mature imalo mnogo veći efekat.

- Da rezultati direktno utiču na upis u srednju školu, i učenici i nastavnici bi od prvog septembra pristupili pripremi daleko ozbiljnije, jer bi se znalo da je riječ o završnom ispitu, a ne o probi - naglasila je ona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.