Dr Isaković otkriva kako se treba, bez troška, boriti protiv gojaznosti: Šteti i mentalnom zdravlju

-Nacionalni institut za srce, pluća i krv ističe uzroke gojaznosti (loša ishrana, fizička neaktivnost, životna sredina, genetika) i njenu jaku vezu sa dijabetesom i kardiovaskularnim bolestima -priča dr Isaković. 

Harvardski izvor o ishrani navodi da kod azijskih populacija komplikacije povezane sa gojaznošću počinju sa nižim BMI u poređenju sa zapadnim populacijama, što ukazuje na genetske i metaboličke razlike.

Dr Isaković tako naglašava da poremećaji fizičkog zdravlja kod gojaznosti mogu biti metabolički, što znači, kako objašnjava, „povećan rizik od dijabetesa tipa 2, zbog insulinske rezistencije“. Navodi i masnu, jetru hipertenziju, aterosklerozu, koronarnu bolest, moždani udar, zatim respiratorne tegobe kao što su apneja u snu, smanjen kapacitet pluća, otežano disanje, ali i bol u zglobovima (koljena, kukovi, leđa), osteoartritis.Tu su i disbalans (leptin, insulin, polni hormoni), koji utiču na plodnost i metabolizam, veći rizik od određenih vrsta raka (debelog crijeva, dojke, endometrijuma).

Gojaznost nije dobra ni za mentalno zdravlje, pa dr Isaković navodi moguće pojave kao što su depresija, anksioznost, nisko samopoštovanje. Prati je, jednostavno rečeno, po njegovim riječima,  prejedanje, emocionalno jedenje, socijalna stigma koja dovodi do izolacije ili stresa kao i osnovni pafiziološki mehanizmi - hronična upala niskog stepena, izmijenjen metabolizam i regulacija hormona, povećano opterećenje srca, pluća i zglobova

-Najbolji načini za regulaciju težine kod gojaznosti i njeno održavanje je uspješan dugoročni gubitak težine koji se ne može se postići brzo-naglašava dr Isaković.

Potrebno je vrijeme i dosljednost u pridržavanju zdrave ishrane, redovnog indivitalizovanog vježbanja (dobrom snu i upravljanju stresom).

Dr Isaković kaže da je rješenje "sporo i postepeno mršavljenje Ciljati 0,5-1 kilogram nedjeljno. Brži gubitak često dovodi do vraćanja izgubljene težine.

- Fokus je na uravnoteženim obrocima sa kontrolisanim porcijama -kaže naš sagovronik.

Blagotvorno je uzimanje više povrća, voća, integralnih žitarica i nemasnih proteina. Smanjenju unosa zaslađenih pića, rafinisanih ugljenih hidrata i prekomjerne prerađene hrane. Nužna je  fizička aktivnost u trajanju više od 150 minuta, čak do 300 minuta nedjeljno umjerenog kardio treninga (hodanje, vožnja bicikla, plivanje). Uz trening snage 2-3 puta nedjeljno kako bi se zaštitili mišići od gubitka mase i održao metabolizam. Bitno je 7-8 sati sna kao i upravljanje stresom (joga, pažnja, opuštanje). Značajno je da se izgradi sistem podrške prijatelja, porodice, radne sredine, a dosljednost je ključ uspjeha. Dobro je da se vodi dnevnik ishrane, broja koraka. Preporučujje se sprovođenje primjenjive, a ne stroge navike i dijete, uvođenjem zdrave navike.

Gojaznost i vježbanje su usko povezani, smatra dr Isaković, naglašavajući da „redovna fizička aktivnost igra glavnu ulogu i u kontroli težine i u smanjenju zdravstvenih rizika povezanih sa gojaznošću“. Jer, "vježbanjem se kod gojaznosti postiže gubitak težine. Vježbanje povećava potrošnju kalorija, pomažući u stvaranju energetskog deficita potrebnog za gubitak težine. Sprečava ponovno gojenje. Redovna aktivnost poboljšavametabolizam i podržava dugoročno održavanje težine. Vježbanje poboljšava opštu kondiciju, čineći zdravo kretanje lakšim za dugoročno održavanje. Poboljšava zdravstvene rizike. Smanjuje krvni pritisak, šećer u krvi, insulinsku rezistenciju i holesterol. Štiti mentalno zdravlje - poboljšava raspoloženje, smanjuje stres i poboljšava kvalitet sna. Izgrađuje mišiće i metabolizam. Povećanje mišićne mase, povećavava metabolizam u mirovanju. I doba dana vježbanja može uticati na ishode vježbanja.

Dr Isaković navodi i najbolje vrste vježbi za gojaznost, „koje je potrebno da se kombinuju“.   

- Hodanje, vožnja bicikla, plivanje-poboljšava sagorijevanje kalorija -kaže dr Isaković.

-Tu je  trening snage sa otporom-rening otpora (vježbe snage) čuva mišićnu masu tokom gubitka težine i stvara novu, koja sagorijevaju više kalorija čak i u mirovanju. Tegovi, trake, tjelesna težina – čuva mišićnu masu.  Trening fleksibilnosti i pokretljivost -stezanje, joga – poboljšava pokretljivost i smanjuje rizik od povreda. Opšta fizička aktivnost  je korisna od odlaska u preodavnicu, penjanje uz stepenice, da  rad u bašti.
Ilustrujući propisivanje vježbi, koristeći FITT princip za upravljanje gojaznošću.

Dr Isaković navodi muškraca starijeg od 50 godina, visine 188 centumetara, težine 97 kilograma, kod koga je cilj kontrola težine.

-Početi jednostavno-sjedenja manje i kretanja više! Hodati po gradu i uz stepenice uz svakodnevne aktivnosti. Ne sjedete duže od dva sata. Napraviti plan šta ko voli aktivnost kod kuće, u komšiluku ili u teretani. Koje doba dana odgovara? Da li bi bio bolji trening sa trenerom? Šta ko voli? Aktivnosti obavezno uveležiti u svoj kalendar! Postaviti ciljeve u skladu sa svojim stanjem zdravlja. O bolovima u mišićima, problemima sa zglobovima ili zdravstvenim problemima, razgovarati sa svojim ljekarom. Da li treba i fizikalna terapija? Da li lijekovi koje koristimo utiču na reakciju tijela na vježbanje? Biti aktivan sa prijateljima to može pomoći da se istraje. Dobro je pronaći druga sa kojim se obavlja vježba kojoj zajedno uživate (hodanje, bicikl…).  Koristan je rad u klubu ili onlajn rekreativnoj grupi. Ako ste zabrinuti ili se lako umarate, počnite sa samo nekoliko minuta aktivnosti. Potražiti pomoć savjetnika za ishranu. Aktivnosti birati prema stanju organizma. Ako ste ograničeni bolom u koljenu ili leđima, može se izabrati, primjera radi, vožnja bicikla. Postaviti manje ciljeve.

Dr Isaković poručuje i na okolnost koliko često se obavlja vježbanje kao i na to koliko su teške vježbe, trajanje jednog treninga vježbi. Važan je, kaže, i ukupni princip vježbanja koji je u nauku sedamdesetih godina prošlog vijeka uveo Američki koledž za sport i medicinu ( ACSM).

Ova institucija ima svoj sektor koji se zove “Vježbanje je lijek” na čijoj su internet stranici ponuđene šeme vježbanja za različite bolesti, “a sve je to u skladu sa najnovijim saznanjima, prema kojima mišići nisu samo dio lokomotornog aparata ( sistema za kretanje, zajedno sa kostima, tetivama i ligamentima), nego su oni i pomoćna pumpa kardiovaskularnog sistema i endokrini organ, koji tokom svoje aktivnosti lučenjem hormona “Miokina”, djeluju pozitivno na skoro sve organske sisteme ljudskog organizma”.