BiH nedostaju biznis klasteri
BiH se u oblasti poslovne sofisticiranosti nalazi na niskom 110. mjestu od 148 rangiranih zemalja svijeta, pokazuju nova istraživanja.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U izvještaju o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) za 2013/2014. godinu, BiH je po poslovnoj sofisticiranosti ocijenjena jednom od najgorih zemalja u Evropi. Lošije rangirane od nas su samo Albanija na 122. mjestu, Moldavija na 125, i Srbija na 137. poziciji u svijetu. Daleko najnaprednija u toj oblasti poslovnih aktivnosti iz našeg regiona je Slovenija, koja zauzima 58. mjesto u globalnim okvirima. Slijede Hrvatska na 88. poziciji, Crna Gora na 89. i Makedonija na 100. mjestu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Posmatrajući pojedinačna područja poslovne sofisticiranosti, uočljivo je da je BiH najslabije ocjene dobila za razvoj klastera, gdje je zakovana na samo svjetsko dno (148. mjesto), dok se po prirodi konkurentske prednosti, pri čemu se apostrofira konkurentnost domaćih kompanija na inostranom tržištu, nalazi na 146. poziciji. Među ocjenjivanim kategorijama bili su, takođe, kvantitet i kvalitet lokalnih dobavljača, kontrola međunarodne distribucije, sofisticiranost proizvodnog procesa, marketinški obim i spremnost prenosa ovlaštenja.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Vjekoslav Domljan, profesor ekonomije na univerzitetima u Sarajevu i Mostaru, kaže da WEF poslovnu sofisticiranost, zbog nepostojanja baze podataka, nije ocjenjivao po faktičkom stanju, već anketnom metodom, koja odražava percepciju ispitanika.
"Anketna istraživanja nisu najpouzdanija, ali je činjenica da BiH de facto i nema klastera. Postojao je automobilski klaster BiH, koji je bez međunarodne podrške ugašen, tako da je u funkciji još samo klaster drvnog sektora u Prijedoru. Što se tiče državne podrške klasterima, postoji samo mala kreditna linija Investiciono-razvojne banke RS, iako bi na nivou svake općine trebalo da postoji podrška mikroklasterima", navodi Domljan.
On napominje da se klasteri u tranzicijskim zemljama razvijaju prvenstveno uz podršku međunarodnih promotora, a da dodatno ograničenje njihovog razvoja u BiH predstavlja nedostatak socijalnog kapitala, odnosno povjerenja između poslovnih subjekata.
"Ne postoji horizontalni lanac u povezivanju više proizvođača koji bi imali zajednička istraživanja i marketing. Razlog tome je što, umjesto da sarađuju, postoji strah da će jedni drugim otimati stručnjake, a čim nema povjerenja, nema ni posla u pravom smislu riječi", ističe Domljan.
Kao veoma važan segment ekonomisti navode oblast inovacija, gdje je BiH, prema analizi WEF-a, smještena na 63. mjesto u svijetu, a prema izvještaju vodeće međunarodne škole biznisa Insead i Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo na 63. poziciju.
Od evropskih zemalja, po globalnom indeksu inovacija, lošije rangirane od BiH su samo Bjelorusija, Ukrajina i Albanija. Prema riječima Domljana, u BiH djeluje oko 800 inovatora koji prijave pedesetak patenata godišnje u relevantnim svjetskim institutima, što ocjenjuje malim brojem u odnosu na broj stanovnika.
"Prije rata je samo sistem 'Energoinvest' imao više patenata nego sada cijela BiH", ukazuje Domljan navodeći da bez sistemske podrške inovacijama ne može doći ni do razvoja ni klastera niti visoke poslovne sofisticiranosti.
