Srpska, naime, s posebnom pažnjom dočekuje sjednicu Savjeta bezbjednosti UN, planiranu za 31. oktobar, jer bi, prema dosadašnjim najavama, tad Rusija, kao predsjedavajuća tog tijela, trebalo da članicama predstavi izvještaj republičkog vrha o situaciji u BiH, piše Glas. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Rusija i Kina, kao dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti UN-a, te Srpska kao strana potpisnica Dejtonskog sporazuma, od 2021. godine upozoravaju da njemački diplomata Kristijan Šmit nije legalno izabran za visokog predstavnika, jer je iza njegovog imena stao samo Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira (PIK), ali ne i Savjet svojom rezolucijom kako je to bilo u slučajevima njegovih prethodnika na toj poziciji.

Takav epilog dodatno je produbio jaz i u samoj BiH s obzirom na činjenicu da u FBiH smatraju da je Šmit legalni visoki predstavnik, ali, kako kažu sagovornici "Glasa", sve bi moglo da se promijeni ukoliko i zvanično bude zatraženo savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde.

Pojedini mediji su krajem prošle sedmice objavili da bi Savjet mogao da zatraži od Međunarodnog suda pravde da iznese savjetodavno mišljenje o procedurama i modalitetima za imenovanje visokih predstavnika u BiH u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Na internet stranici UN-a je navedeno da je pitanje različitih stavova oko uloge OHR-a u BiH ključno pitanje oko kojeg članice Savjeta bezbjednosti nisu saglasne, uz napomenu da će to biti na dnevnom redu polugodišnje debate o BiH 31. oktobra.

U tekstu  se podsjeća da ni Kina ni Rusija ne priznaju ovlaštenja Šmita kao visokog predstavnika i da su pozvale na zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR), dok se zapadne članice, uključujući Francusku, Veliku Britaniju i SAD, protive nametanju vremenskog okvira za zatvaranje OHR-a bez pozivanja na Agendu pet plus dva uslova.

Profesor međunarodnog prava Dragan Dakić za "Glas" kaže da se u okvirima stručnih razgovora u vezi sa situacijom u BiH provlačila teza da bi bilo idealno da se Međunarodni sud pravde izjasni o procedurama za imenovanje visokih predstavnika u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

- Republika Srpska sama ne može da se obrati Međunarodnom sudu pravde, ali to može Savjet bezbjednosti ili Generalna skupština UN. S obzirom na to da čujemo najavu da bi to mogao biti Savjet bezbjednosti, tako nešto smo i priželjkivali – rekao je Dakić.

Činjenica je da, podsjetio je, stalne članice tog Savjeta – Rusija i Kina, imaju nepromjenjiv i permanentan stav o Šmitu.

- Oni ga stalno osporavaju i to je veoma važno s aspekta međunarodnog prava jer zadržavaju status aktivnost prigovarača – rekao je Dakić, uz opasku da bilo kakva tendencija ozbiljnije revizije Dejtonskog sporazuma ne može da prođe bez odobrenja makar ondašnjih svjedoka među kojima je i Rusija.

Savjet bezbjednosti UN-a je svojevremeno, ističe, rezolucijom verifikovao Dejton, uzdižući ga u rang i izvora međunarodnog prava, a tim dokumentom su potvrđena određena ovlašćenja PIK-u koji jeste nadležan da predloži, ali ne i da imenuje visokog predstavnika.

- Savjet bezbjednosti je, kroz decenijsku praksu, zadržao za sebe ovlašćenje da imenuje to lice i zato bi bilo dragocjeno čuti šta kaže Međunarodni sud pravde, jer u BiH imamo nekoga ko je tu, na toj poziciji, u Kancelariji, a kome nedostaje ovlašćenje od strane Savjeta bezbjednosti, a ko se, međutim, koristi bonskim ovlašćenjima - kategoričan je Dakić. 

- Iako bi u ovom slučaju zatraženo mišljenje bilo u rangu savjetodavnog i nije obavezujuće, zbog autoriteta koji imaju ta mišljenja, bio bi značajan korak. Osim značaja u moralno političkom smislu, stavovi tog suda su od velikog značaja za neke eventualne buduće postupke u vezi sa aktima koje je pokrenuo Šmit. To može da bude od značaja i za samu Republiku Srpsku, kao i pojedince koji su, na ovaj ili onaj način, pogođeni njegovim nametnutim odlukama, a biće značajno i za već pokrenute postupke kojima se osporavaju aktivnosti Kristijana Šmita. Jedan je u toku pred njemačkim Bundestagom, a drugi je onaj koji je, u suštini pokrenut, ali još nije ušao u zvaničnu proceduru, a tiče se Evropskog suda za ljudska prava koji je i ranije uzimao u obzir rezoluciju Savjeta bezbjednosti kada je u pitanju BiH i odluke pređašnjih visokih predstavnika – izjavio je Dakić.

Poslanik SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Milorad Kojić ističe da preko Savjeta bezbjednosti UN ide najbolji put za ukidanje protektorata jer "svi znaju da Kristijan Šmit nije legalno i legitimno izabran".

- Na ovaj način treba potvrditi da nisu sprovedene potrebne procedure i da nije legalni visoki predstavnik. Samim tim, treba da budu poništene i sve odluke koje je nametnuo – rekao je Kojić za "Glas".

Ovlašćenja

Republika Srpska priprema svoj 34. izvještaj o stanju u BiH koji će poslati na adresu Savjeta bezbjednosti UN. U gotovo svakom od njih je ukazivano na to da je Dejtonski sporazum imperativ, uz podsjećanje na ono što je visoki predstavnik po tom međunarodnom aktu.

Riječ je, naime, o instituciji koja po Dejtonu ima ovlašćenja da djeluje kao koordinator aktivnosti u pogledu civilnih aspekata sporazuma. Aneksom Dejtonskog sporazuma je definisan striktno ograničen mandat na osnovu kojeg visoki predstavnik ima ovlašćenje da učestvuje u tim aktivnostima i da prati, održava tijesan kontakt sa stranama, pomaže, učestvuje na sastancima i izvještava, a ne da koristi takozvana bonska ovlašćenja koja su došla nakon Dejtona i od strane zemalja Savjeta za primjenu mira.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.