"Strogo povjerljivo" o terorističkim prijetnjama

Rat u BiH i nestabilnost na Balkanu stvorili su atmosferu primamljivu ekstremnim islamistima, među kojima je 500 do 3.000 mudžahedina i opasne iranske organizacije, a neke od njih mogle bi izvesti terorističke napade, navodi se u dokumentu CIA iz 1995. godine, sa kojeg je skinuta oznaka "Strogo povjerljivo".

Sarajevo ima blisku formalnu bezbjednosnu saradnju sa Teheranom, a Zagreb se pokazao kao posebno privlačan islamskim teroristima zbog blizine ratištu i tamo određeni akteri prebacuju oružje i ljudstvo, navodi se u dokumentu pod naslovom "Moguće terorističke prijetnje američkim snagama na Balkanu" od 22. novembra 1995. godine.

CIA upozorava da je nekoliko radikalnih islamističkih grupa prisutno u regionu i da su u stanju da izvedu operacije na terenu.

"Osim službenog vojnog i obavještajnog prisustva, Iran je osnovao male grupe širom BiH koje mogu da izvedu subverzivne aktivnosti u ime Teherana. Štaviše, bliska formalna bezbjednosna saradnja Sarajeva i Teherana predstavlja prepreku odlasku Iranaca", stoji se u izvještaju Cije.

CIA navodi riječi izbjeglice Bošnjaka, koji je u avgustu 1994. godine rekao da je jedan iranski diplomata, pri tome i svešteno lice, držao vjersku obuku grupi od tridesetak Bošnjaka u Beču. Diplomata je Bošnjacima obećao političku, paravojnu i "terorističku" obuku.

Pojedine muslimanske snage mogu biti nezadovoljne mirovnim sporazumom, te odlučiti da provedu terorističke aktivnosti protiv interesa Zapada. Koristeći pristup obuci i materijalu koji im obezbjeđuju radikalni islamisti, mogli bi izvesti terorističke napade, sami ili u saradnji sa bilo kojom ekstremnom islamističkom grupom u regionu. Te grupe ekstremnih islamista kreću se od naoružanih i nedisciplinovanih pojedinaca do službenog prisustva iranske iskusne i opasne Islamske revolucionarne garde i pripadnika Ministarstva obavještajnih poslova i bezbjednosti - upozorava CIA u izvještaju iz 1995. godine.

"Čini se da pojedini radikalni islamisti vide BiH kao potencijalnu islamsku državu u sastavu Evrope", procjenjuje CIA i dodaje da, iako je većina muslimanskog stanovništva u BiH uglavnom sekularna, nestabilnost na ovom području omogućava islamskim teroristima da relativno nesmetano izgrade mreže podrške i prodru u zapadnu Evropu. Pripadnici tih grupa učestvuju u aktivnostima kao što su pomoć kolegama pri tranzitu, pokušaj regrutovanja novih članova iz lokalnog muslimanskog stanovništva, promet oružja i vojna obuka.

TOBOŽE HUMANITARNE ORGANIZACIJE

Postoje dokazi, ističe CIA, koji upućuju na to da pojedini radikalni islamisti, povezani sa terorističkim grupama, koriste nevladine organizacije /NVO/, od kojih je većina takođe angažovana na legitimnoj humanitarnoj pomoći, kao paravan za svoje aktivnosti.

Među najaktivnijim NVO je Agencija za pomoć zemljama trećeg svijeta. Još jedna, kako navodi CIA, tobože humanitarna NVO koja djeluje u Hrvatskoj jeste Organizacija za socijalnu brigu /HSO/, ogranak "Maktab al Kidamata" /MAK/ sa sjedištem u Pakistanu, koju vode alžirski ekstremisti. /U MAK-ove kancelarije spada i Al Kifa centar u NJujorku, čiji su pojedini članovi osuđeni za bombardovanje Svjetskog trgovinskog centra/. HSO je povezan sa Al Gamatom, alžirskim Islamskim frontom spasa, a vjerovatno i sa alžirskom Oružanom islamskom grupom.

Čini se, naglašava CIA, da zvaničnici sudanske Ambasade u Zagrebu imaju veze sa tamošnjim NVO. Jedan sudanski diplomata koji pripada Nacionalnom islamskom frontu preuzeo je kontrolu nad zagrebačkom kancelarijom Islamske humanitarne agencije /ISRA/ u martu 1994. godine. Osim svojih humanitarnih aktivnosti, ISRA navodno opskrbljuje bošnjačke snage oružjem i logističkom podrškom.

CIA naglašava da mudžahedini, za koje se pretpostavlja da imaju između 500 i 3.000 vojnika, nisu kompaktna grupa kojom upravlja neka posebna islamska država, te stoga postoji mala vjerovatnoća da će predstavljati organizovanu, širom zemlje rasprostranjenu prijetnju, ili da će pokušati da uđu u vojni sukob većih razmjera sa mirovnim snagama. Ali, pojedine jedinice povezane su sa terorističkim grupama kao što je Al Gamat.

Kada bi se kancelarije u BiH islamskih NVO zatvorile, navodi CIA, članovi terorističkih grupa koje koriste NVO kao paravan vjerovatno bi se prebacili u podružnice u Hrvatskoj i drugim balkanskim državama dok ne nađu način da se vrate u BiH. Štaviše, Iranova bilateralna saradnja sa BiH, u koju spada i formalna bezbjednosna saradnja i drugi sporazumi sa Sarajevom, predstavljaju prepreku odlasku Iranaca. Čak i kada bi vlasti BiH protjerale ili smanjile službeni angažman Irana u Sarajevu, Teheran bi se mogao osloniti, kao što je to činio i u prošlosti, na svoju ogromnu obavještajnu infrastrukturu u susjednim zemljama s ciljem djelovanja u BiH, ističe se u dokumentu CIA sa kojeg je skinuta oznaka "Top sikret".