Psiholozi ukazuju da mnogi koji se odluče na ovaj korak imaju iskrivljenu percepciju sebe i svoje budućnosti, često osjećajući da ne pripadaju društvu, dok sociolozi naglašavaju da je samoubistvo odraz društvene marginalizacije i ekonomskih pritisaka, piše Glas. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srpske, za devet mjeseci ove godine samoubistvo su počinila 84 osobe muškog pola i 24 ženskog pola.

- Od tog broja dva su maloljetnika, jedno lice muškog, a jedno ženskog pola - naveli su iz MUP-a za "Glas Srpske" i dodali da je najviše samoubistava, njih 71, izvršeno vješanjem.

Istakli su da je tokom cijele prošle godine na području Srpske 140 lica  počinilo samoubistvo, što je za 33 manje u odnosu na 2023. godinu.

Psiholog Jadranka Todorović rekla je za "Glas" da osobe koje se odluče na suicid u tom trenutku vjeruju da je to jedino moguće i racionalno rješenje.

Dodaje da je kod ljudi, koji su spremni da dignu ruku na sebe, percepcija stvarnosti, budućnosti i kvaliteta samih sebe u tom trenutku iskrivljena.

- Takve osobe često imaju nerealna očekivanja od sebe, ali i osjećaju pritisak zbog onoga što vjeruju da društvo očekuje od njih. Sebe ne vide na dobar način - pojašnjava Todorovićeva.

Naglašava da uzroci zbog kojih dolazi do samoubistava zavise od uzrasta.

- Nisko samopouzdanje, konflikti sa sredinom i osjećaj da nisu prihvaćeni najčešći su razlozi kod mladih koji se odluče na ovaj korak. Oni često imaju utisak da ne pripadaju društvu i da nisu dovoljno dobri, pa izvode zaključak da ništa ne vrijede. Sa druge strane, starije osobe najčešće gube osjećaj svrhe, preispituju svoj život i suočavaju se sa bespomoćnošću i fizičkom nemoći - kazala je Todorovićeva.

Ona posebno naglašava značaj mentalne higijene ističući da tražiti pomoć psihologa nije izraz poremećenosti, već briga o sebi.

- Kao što odemo kod stomatologa da provjerimo stanje zuba, tako je prirodno potražiti savjet psihologa kada osjetimo da nam je potrebna podrška -naglašava Todorovićeva i pojašnjava da žene češće pokušavaju samoubistvo, ali muškarci češće u tome "uspijevaju".

Samoubistvo, prema riječima sociologa Vladimira Vasića, nije samo čin pojedinca, iako se tako čini, već i posljedica društva i okolnosti u kojima se osoba nađe.

- Jedan od uzroka za suicid je kada pojedinac obesmisli svoje postojanje u zajednici. Često osjeti da više ne pripada društvu, da su marginalizovani ili odbačeni - rekao je Vasić za "Glas".

On ističe da smo postkonfliktna zajednica i siromašno društvo koje još nema razvijenu svijest o važnosti mentalnog zdravlja.

- Mnogo je stresa, straha i ekonomskih neprilika koje se talože kod pojedinaca. Posebno su ranjivi mladi koji se teško uklapaju u zajednicu, ali i oni koji su prošli rat i nose njegove posljedice - kazao je on.

Podvukao je da nema problema koji se ne može riješiti.

- Kao društvo moramo biti spremni da prepoznamo kada nekome treba pomoć. U stopi samoubistava se zapravo ogleda koliko smo ohladili međuljudske odnose - zaključio je Vasić.

Savjetnica na "Plavom telefonu" Maja Kovačević istakla je za "Glas Srpske" da od oktobra do januara dobijaju najviše poziva djece i mladih koji im se upravo javljaju sa suicidalnim mislima, ali i mnogim drugim temama.

- Posljednjih pet godina, tačnije poslije pandemije virusa korona, došlo je do povećanja broja poziva. U toku sedmice dešavalo se da dobijemo i po tri poziva vezana za suicidalne misli - kazala je Kovačevićeva.

Prema njenim riječima, suicidalne misli se često javljaju kod djece i mladih koji su doživjeli teška i traumatska iskustva.

Prvi znaci

Prema riječima Jadranke Todorović, prvi znaci upozorenja su povlačenje u sebe, gubitak interesovanja za aktivnosti u kojima su ranije uživali i učestvovali, kao i izbjegavanje društva.

- Ako neko iznenada prestane da se viđa s prijateljima, izbjegava uobičajene navike i aktivnosti, to može biti alarm da se nešto unutar osobe dešava - rekla je Todorovićeva

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.