Radi se o tužbama devet banaka kojima su inspektori Uprave za indirektno oporezivanje BiH obračunali PDV na proviziju na kartične transakcije koje su platili preko 43 miliona maraka, a koje su prošli mjesec odbačene pred Sudom BiH, piše Capital. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Radi se o bankama Sparkasse, Ziraat, Nova banka, Asa, Atos, Intesa Sanpaolo, Banka Poštanska štedionica, Procredit i Unicredit.

Sud je tako potvrdio da je zakonita odluka UIO BiH da naplati porez na vrstu provizije koja je do tada bila tretirana kao povezana bankarska usluga oslobođena od plaćanja PDV-a.

Pojašnjenja radi, banke su velikim kompanijama kakve su Visa i MasterCard, plaćale proviziju za kartične transakcije, ali ne i PDV na tu proviziju. Prema ovom razrezu, sve banke su morale da plate dodatni PDV, a neke od njih za to su iskeširale milione.

U kontrolama koje je UIO u toku 2023. godine sprovela kod banaka, dodatno su utvrđene obaveze za PDV i to za poreski period od prije 2023. godine.

Po tom osnovu je dodatno obračunat PDV sa pripadajućim kamatama od banaka naplaćen iznos 43.409.570 KM.

Prema riječima predsjednika Udruženja banaka BiH Edisa Ražanice, zahtjev za preispitivanje odluke Suda BiH je najizgledniji naredni korak i banke će ga iskoristiti.

“Svaka banka samostalno odlučuje o korištenju raspoloživih pravnih sredstava, ali su saglasne da je ovakvo postupanje kod obračuna PDV apsolutno protivno zakonskim propisima“, kaže Ražanica.

UIO iznenada promijenila mišljenje

Kao krajnja opcija, kaže, nameće se pokretanje arbitražnih postupaka pred međunarodnim institucijama od strane vlasnika banaka.

“Stav UIO iz 2023. godine, kada su počeli sa ovom praksom, nema uporište u lokalnim propisima, već predstavlja isključivo novu interpretaciju, suprotnu ranijoj praksi i standardima Evropske unije“, kaže Ražanica.

Kaže i da su kartične kuće dostavile svoja očitovanja koja potvrđuju stavove banaka koje je UIO ignorisala bez opravdanog razloga.

Govori da pravna sigurnost ne postoji ako se mišljenje regulatora iznenada promijeni bez ikakvog obavještenja poreskim subjektima, te se nova interpretacija primijeni retroaktivno na period za koji je ranijim kontrolama istog organa utvrđeno da usluge nisu PDV oporezive.

Kao primjer navodi kako je UIO 2018. i 2019. godine vršila redovne kontrole u bankama i nije tražila obračun PDV-a na ove usluge.

“UIO je dala 2019. godine pisano mišljenje kojim potvrđuje da usluge kartičnih kuća nisu predmet PDV-a. Ipak, 2023. godine UIO mijenja stav i nalaže obračun PDV-a unazad do 2018. godine. Takav postupak je paradoksalan i stvara situaciju u kojoj je poreski obveznik odgovoran upravo zato što je postupao u skladu s prethodnim mišljenjem regulatora“, kaže Ražanica.

Milioni plaćeni retroaktivno

U svojoj odluci, Sud je odbacio i navode o retroaktivnom utvrđivanju poreske obaveze, objašnjavajući da se kontrola poreskih obveznika može vršiti samo za protekli period i to do pet godina.

Banke su dodatni razrez poreza tada odmah morale da plate, pošto žalbe i tužbe ne odlažu izvršenje, ali su potom pokrenule upravne sporove pred Sudom BiH.

Ovim razrezom najteže je pogođena Unicredit banka, koja je po ovom osnovu morala da plati dodatnih 11,6 miliona maraka.

Iza nje je Nova banka koja je platila 2,2 miliona maraka PDV-a, zatim Asa banka sa 1,63 miliona dodatnog poreza.

Sparkasse banka je platila 1,56 miliona KM, Atos banka 1,43 miliona KM, Ziraat 908.000 KM.

Banka Poštanska štedionica morala je da uplatio još 288.000 KM po ovom osnovu, Procredit banka 268.000KM, a najmanje je “stradala” Intesa Sanpaolo sa uplatom od 157.000 KM.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.