Kontrola vodne inspekcije
Vodni inspektor obavio je za devet mjeseci ove godine 102 kontrole u bijeljinskoj regiji i konstatovao nepravilnosti u 29 slučajeva, rečeno je Srni u Područnom odjeljenju Inspektorata u Bijeljini.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ovo područno odjeljenje ima jednog republičkog vodnog inspektora koji je za devet mjeseci ove godine izvršio za pet odsto više kontrola od planiranih. Inspektor je u 27 kontrola djelovao preventivno, odnosto subjektima je izdao rješenja o otklanjanju nepravilnosti, izrekao jednu mjeru zabrane rada i jednu mjeru uklanjanja objekta.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Zbog počinjenih prekršaja izdata su četri prekršajna naloga ukupne vrijednosti 11.000 KM.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Najčešće utvrđene nepravilnosti odnosile su se na neposjedovanje vodnih dozvola i saglasnosti, obračunavanje i plaćanje vodnih naknada, te vršenje monitoringa i dostavljanje podataka", rekao je Srni glavni republički inspektor za vode Miroslav Tanasić.
On je podsjetio da se u proteklom periodu dogodio i jedan veći incident, koji je izazvao pomor ribe u vodotoku Križevica, a koji je posljedica nekontrolisanog ispuštanja jamskih voda iz stare napuštane jame rudnika "Sase".
"Brzom intervencijom ekološkog inspektora iz opštine Bratunac i republičkog vodnog inspektora spriječeno je zagađenje vodotoka širih razmjera", rekao je Tanasić.
On je ukazao na značaj aktivnosti koje su u proteklom periodu realizovane u saradnji sa pripadnicima MUP-a Republike Srpske, inspekcijom Grada Bijeljina i Republičkom tržišnom inspekcijom, a koje su imale za cilj sprečavanje nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska na području Bijeljine.
"Veliki problem u radu inspekcije predstavlja neriješana međudržavna granica, što je uticalo da nekoliko naših privrednih subjekata registruju sestrinske firme u Srbiji, koje svoju djelatnost /eksploataciju šljunka/ obavljaju na lijevoj obali Drine, praktično iza leđa carinskih kontrolnih organa", rekao je Tanasić.
S obzirom da kontrola granice i ulaza roba nije u nadležnosti entitetskih organa, kaže Tanasić, problem kontrole uvoza šnjunka i pijeska se ne može zanemariti.
U kontrolama je uočeno da privredni subjekti od nadležnih organa dobijaju građevinsku dozvolu i zakonom definisana vodna akta za početak izgradnje ribnjaka, ali da ga nikad ne izgrade, već vrše eksploataciju šljunka i pijeska u vidu radova na izgradnji.
"Koriste ih, zapravo, kao pokriće za transport i nelegalnu prodaju šljunka i pijeska. U više navrata ukazivali smo nadležnima na ovu pojavu, a posebno jer ostavljeni `krateri` u inundacionom području predstavljaju veliku opasnost nekontrolisanom meandriranju rijeke Drine", rekao je Tanasić.
22° 10°
