Od 2020. godine, gotovo svaka nova godina donosi dodatna poskupljenja i sve veći pritisak na kućne budžete, a kraj 2025. građani dočekuju sa malo optimizma. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Murisa Marić kaže da je 2025. godina bila obilježena kontinuiranim rastom cijena, posebno kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama.

"Lakše je pobrojati proizvode koji nisu poskupjeli nego one koji jesu. Poskupljenje hrane je potrošačima najteže palo, a najviše su poskupjeli meso i mesni proizvodi, zatim brašno i proizvodi od brašna, naročito pekarski proizvodi. Danas jednu kiflu često plaćamo po cijeni po kojoj smo nekada kupovali hljeb", ističe Marićeva za Mondo.

Prema njenim riječima, iako je mlijeko bilježilo blaži rast cijena, ukupni troškovi ishrane postali su neizdrživi za veliki broj građana, a postojeće cijene su, kako kaže, nerealne.

"Koliko god inspektora imali, oni ne mogu riješiti problem ako Vlada ne preuzme odgovornost za ono što se dešava sa cijenama. Bez sistemskih mjera nema kontrole tržišta", upozorava Marićeva.

Dodatni udar na potrošače, dodaje ona, predstavljaju najave poskupljenja usluga komunalnih preduzeća, koje se pravdaju povećanjem plata zaposlenima.

"Najveći problem komunalnih preduzeća nije u platama, već u lošem poslovanju, slaboj naplativosti i velikim gubicima resursa. Odvoz otpada nije onakav kakav mi očekujemo i to su problemi čiji danak opet plaćaju potrošači", naglašava predsjednica Udruženja „Don“.

Posebnu zabrinutost izazivaju najave poskupljenja električne energije, koje će, prema riječima Marićeve, neminovno dovesti do novih lančanih poskupljenja.

"Poskupljenje struje uvijek povlači za sobom rast cijena gotovo svih proizvoda i usluga. Veliki dio ovih poskupljenja je neopravdan, jer se svako minimalno povećanje nabavne cijene koristi kao izgovor za drastična poskupljenja", kaže ona.

Marićeva ističe da visoke marže i neuređeno tržište dodatno pogoršavaju položaj potrošača.

"Imamo marže kojima je samo nebo granica. Što su cijene veće, veći je i PDV, a taj novac ide u sistem koji ne funkcioniše u interesu građana. Nerealno je da plaćamo kilogram jabuka 3 do 4 marke , dok je kilogram limuna 2,5, ili na primjer meso koje dostiže skoro 40 maraka.  Domaća proizvodnja se ne podstiče, a tržište je preplavljeno uvozom", navodi Marićeva.

Zbog svega navedenog, potrošači mijenjaju navike i sve češće kupuju samo osnovno.

"Niko ne misli o građanima, koji su prepušteni sami sebi i većinom kupuju samo neophodno, nez obzira na svo šarenilo u trgovinama. Statistika pokazuje veći promet u trgovinama, ali to ne znači da se prodaje više robe. Prodaje se isti ili čak manji broj proizvoda, samo po znatno višim cijenama", pojašnjava ona.

Dolazak dijaspore i praznični period, prema njenim riječima, kratkoročno povećavaju potrošnju, ali stvarna slika standarda biće jasna tek početkom naredne godine.

Govoreći o 2026. godini, Marićeva ne očekuje značajnije olakšanje za potrošače bez ozbiljnih sistemskih promjena.

„Ako ne dođe do uređenja sistema, kontrole marži i stvarne zaštite potrošača, 2026. godina biće samo nastavak 2025 - više cijene, iste plate i još manje prostora za dostojanstven život“, poručuje Marićeva.

Ona dodaje da su potrošači u Srpskoj, ali i BiH i dalje pasivni i rijetko reaguju zajednički, za razliku od građana u pojedinim evropskim zemljama.

"Nama treba protest i smjena svega, ali do toga neće doći. Nismo mi ovdje naviknuti da reagujemo kao npr. u Francuskoj što su se pobunili na šrinkflaciju, odnosno to što su se pod istom etiketom prodavali proizvodi sa smanjenom gramažom. Danas to kod njih ne može, jer ljudi reaguju, hoće da ti proizvodi budu u drugoj ambalaži kako bi ga prepoznali. Mi nažalost ne reagujemo tako i naš potrošač se najčešće miri sa situacijom i snalazi kako zna i umije", kaže Marićeva.

Dodaje i da bojkot koji je bio u Hrvatskoj, kod nas nije imao uspjeha.

"Kod nas je to bilo u mnogo manjem obimu, jer takvi su naši ljudi. Izloženost jednoumlju i medijskoj kontroli već 25 godina ostavilo je traga, pa kod građana dominiraju apatija i osjećaj nemoći. Ljudima je ispran mozak, a rezultat toga je da više ni na šta ne reagujemo", zaključuje predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.