Gram zlata u Srpskoj na pragu 300 KM

Uprkos visokoj cijeni interesovanje građana za kupovinu, ali i prodaju zlatnog nakita, i dalje je prisutno, dok iz udruženja potrošača savjetuju da se, ukoliko nije prijeko potrebno, porodično nasljeđe sačuva.

Prema podacima sa terena, razlika između otkupne i prodajne cijene zlata u zlatarama izuzetno je izražena. Tako u jednoj od banjalučkih zlatara otkupna cijena 14-karatnog zlata iznosi 120 KM po gramu, dok je prodajna od 260 KM pa nadalje, u zavisnosti od toga od koliko karata je napravljeno. U drugoj banjalučkoj radnji otkup je 100 KM po gramu zlata, dok je prodajna cijena 290 KM. Zlatari ističu da je zainteresovanost građana za kupovinu zlata optimalna, kao i za prodaju.

Slične cijene zabilježene su i u drugim dijelovima Srpske pa je u Prijedoru trenutna vrijednost grama zlata oko 250 KM.

Vlasnik zlatare "Lanelo" Davor Trebovac rekao je za "Glas Srpske" da ovakve cijene nisu nešto novo, jer zlato uvijek ima oscilacije u zavisnosti od kretanja na globalnom tržištu.

Kako kaže, uprkos ovim cijenama, interesovanje građana za kupovinu ne manjka.

- U odnosu na prethodne godine nije došlo do nekih većih promjena kada je u pitanju kupovina zlatnog nakita - naveo je Trebovac i dodao da je slična situacija i sa otkupom.

Iako cijena ovog plemenitog metala konstantno raste, to nije značajnije podstaklo građane da prodaju veće količine svog zlatnog nakita.

- Sve je uglavnom na uobičajenom nivou. Za sada je teško prognozirati da li će u narednom periodu doći do dodatnog rasta cijena - zaključio je Trebovac.

Da je cijena zlata u Srpskoj uslovljena kretanjima na svjetskom tržištu potvrdio je i Dragan Jošić iz banjalučkog Udruženja za zaštitu potrošača "Reakcija", koji ističe da ovaj plemeniti metal nije samo nakit, već i vid sigurne štednje.

- U posljednje vrijeme sve je više građana koji zlato ne kupuju kao nakit, već kao investiciju, jer cijena ovog metala već godinama bilježi rast i gotovo na dnevnom nivou ide naviše - rekao je Jošić za "Glas".

Ističe da se zbog toga zlato s pravom smatra jednim od sigurnijih oblika ulaganja.

Kada je riječ o kupovini zlatnog nakita, građanima savjetuje da ne kupuju u prvoj zlatari na koju naiđu, već da obiđu još neke pa da uporede ponudu.

- Poželjno je obići više zlatara, jer se cijene razlikuju, a pojedine zlatare nude i popuste, naročito za gotovinsko plaćanje - kazao je Jošić.

Kada je riječ o otkupu zlata i dilemi građana da li da prodaju porodično zlato u uslovima ekonomske krize, ističe da odluka zavisi od individualne situacije, ali prodaju, ukoliko nije neophodna, ne preporučuje.

- Ako ne postoji prijeka potreba za prodajom, savjet je da se zlato zadrži, jer je evidentno da cijena nastavlja da raste na svjetskim tržištima, a samim tim i kod nas. Oni koji mogu da sačekaju, vjerovatno će u budućnosti dobiti znatno višu cijenu - zaključio je Jošić.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH lani je uvezeno zlato vrijedno blizu tri miliona KM, što je znatno više u odnosu na godinu ranije, kada je uvoz iznosio 2,13 miliona KM.

Prema podacima UIO, 2022. godina je dominirala kada je u pitanju uvoz zlata u posljednjih deset godina, jer je tada uvezen ovaj plemeniti metal u vrijednosti 3,008 miliona KM.