Domaće firme, koje su godinama bile oslonjene na izvoz u zemlje EU, sve teže pariraju jeftinijoj proizvodnji iz Azije i nekontrolisanom uvozu putem onlajn platformi, zbog čega je oporavak sektora neizvjestan i u ovoj godini.

Jedna od najtežih godina

Vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente Radovan Pazurević kazao je da je prošla godina bila jedna od najtežih u poslovanju ove firme.

“Razlozi su brojni, od globalne svjetske krize do prezasićenosti tržišta. Prethodnih godina intenzivno smo radili za velike svjetske kompanije koje su u međuvremenu značajno napunile svoja skladišta”, rekao je Pazurević za “Glas Srpske“.

Ističe da je pad kupovne moći, prije svega u zapadnim zemljama, doveo do smanjenja potrošnje i interesa za kupovinu, što se direktno odrazilo i na domaće proizvođače.

“Trgovine i robne kuće ne povlače ugovorene količine, pa veliki broj firmi ima visoke zalihe obuće u skladištima”, naveo je Pazurević.

Okretanje azijskom tržištu

Dodao je da se evropske kompanije sve više okreću azijskom tržištu, zbog čega se domaći proizvođači nalaze u ozbiljnom problemu.

“Naši konkurenti su zemlje sa mnogo nižom cijenom rada i lakšom dostupnošću radne snage, poput Vijetnama, Indije i Kine, kojima evropski partneri sve češće povjeravaju poslove”, istakao je Pazurević.

Kada je riječ o zaposlenima, on je naveo da je smanjenje obima posla uslovilo i smanjenje broja radnika.

“I dalje je prisutan odliv radne snage, a starosna struktura je takva da nas u narednih pet godina očekuje ozbiljan problem, jer će biti sve manje zainteresovanih za rad u obućarskoj industriji”, upozorio je Pazurević.

Temu napravio velike probleme

Sa njim je saglasan i direktor banjalučke fabrike obuće “Bema” Marinko Umičević, koji je prošlogodišnje poslovanje ove firme ocijenio kao izuzetno teško, uz pesimistične prognoze i za tekuću.

“Prošla godina je bila grozna, a bojim se da ova neće biti ništa bolja. Potrošnja obuće u Njemačkoj pala je na svega tri para po stanovniku godišnje, što je za industriju ogroman udar”, rekao je Umičević, naglasivši da je inflacija pojela sva povećanja.

Posebno je ukazao na, kako kaže, razoran uticaj internet-platforme “Temu” na domaću proizvodnju.

“Samo lani ta aplikacija “Bemu” je koštala oko 300.000 KM. Cipele se prodaju za pet maraka, bez deklaracije, bez porijekla, bez podataka o materijalu i proizvođaču”, istakao je Umičević i upozorio da moramo zaštititi domaću proizvodnju.

Ipak, prošlu godinu su završili bez dugova, ali, kako kaže, na “infuziji”.

Za ovu najavljuje pregovore sa ino-partnerima.

“Krećemo od nule. Peti uzastopni period bez ozbiljne zime u Evropi dodatno je smanjio prodaju”, kazao je Umičević, ne krijući zabrinutost. Govoreći o izvozu, naveo je da čak 90 odsto proizvodnje “Beme” završava na njemačkom tržištu.

Dermal nema problema

Sa druge strane, pad potražnje na evropskom tržištu nije mnogo uzdrmao fabriku obuće “Dermal” iz Kotor Varoša, koja je prošle godine, kako ističe direktor Radenko Bubić, uspjela da održi stabilan obim posla.

“Povećali smo broj kupaca, što nam je omogućilo da tokom čitave godine imamo dovoljno posla i da prodaju povećamo za oko deset odsto u odnosu na 2024, iako je to i dalje manje nego u 2023. godini”, naveo je Bubić, koji je i novi ministar privrede i preduzetništva RS.

Prema njegovim riječima, rastući troškovi jedan su od ključnih problema sa kojima se suočavaju proizvođači.

“Već imamo ugovorene poslove i popunjenu proizvodnju tokom čitave godine. Iako je bilo otkazivanja pojedinih naloga i kratkotrajnih zastoja u proizvodnji, uspjeli smo da dovođenjem novih kupaca nadomjestimo gubitke, iako taj proces traje i po nekoliko mjeseci”, rekao je Bubić i dodao da prioritet ostaje zadržavanje radne snage.

Nedostatak radne snage

Kada je riječ o radnoj snazi, Marinko Umičević ističe da se suočavaju sa hroničnim nedostatkom radnika.

“Radnici odlaze u Hrvatsku, Sloveniju, Njemačku. Nema otkaznih rokova, nema obaveza. Nemamo više ni srednjih škola koje obrazuju obućare, pa ljude moramo sami obučavati. Danas nam je oko 70 odsto radnika sa osnovnom školom”, kazao je Umičević i dodao da su raspisali konkurs za 50 radnika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.