Cijene hrane u svijetu u januaru zabilježile novi pad, hoće li to osjetiti i domaći potrošači?

Smanjenje cijena prvenstveno je rezultat nižih međunarodnih cijena mliječnih proizvoda, šećera i mesa, dok su tržišta žitarica i biljnih ulja zabilježila mješovite, ali uglavnom stabilne trendove, saopšteno je danas iz FAO u BiH.

FAO Indeks cijena hrane u januaru je zabilježio pad u odnosu na prethodni mjesec, kao i u poređenju s istim periodom prošle godine.

Kada je riječ o žitaricama, obilne zalihe pšenice u Evropi i crnomorskoj regiji imale su ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti tržišta, ublažavajući zabrinutost zbog vremenskih prilika koje utiču na usjeve u fazi mirovanja.

U sektoru biljnih ulja, cijene suncokretovog ulja porasle su usljed ograničene ponude iz crnomorske regije, dok je tržište ulja uljane repice u EU ostalo dobro snabdjeveno, dijelom zahvaljujući snažnom uvozu u prethodnom periodu.

Ovi faktori doprinijeli su umjerenim cjenovnim kretanjima, bez većih poremećaja na regionalnim tržištima.

Cijene mesa nastavile su blagi silazni trend, podstaknute stabilnom globalnom ponudom, dok su cijene mliječnih proizvoda zabilježile izraženiji pad, naročito sira i maslaca, zahvaljujući dovoljnim zalihama.

Ovakva kretanja dodatno su doprinijela ukupnom smanjenju FAO indeksa cijena hrane, navodi se u saopštenju.

Najnovije prognoze FAO ukazuju da bi globalna proizvodnja žitarica u 2025. godini mogla dostići rekordne nivoe, uz rast zaliha svih glavnih kultura.

Očekuje se da će odnos globalnih zaliha i potrošnje porasti na najviši nivo od početka 2000-ih, što predstavlja važan signal jačanja otpornosti globalnog sistema snabdijevanja hranom.

Ipak, FAO upozorava da se trenutna stabilnost tržišta ne smije tumačiti kao trajno smanjenje rizika.

Ovakvi povoljni trendovi u velikoj mjeri zavise od dobrih prinosa, funkcionalnih lanaca snabdijevanja i stabilne dostupnosti poljoprivrednih inputa, te globalna tržišta hrane i dalje ostaju osjetljiva na iznenadne šokove.