Sastavlja se kraj s krajem: Građani BiH troše više nego ikada na osnovne potrebe
Građani Bosne i Hercegovine najveći dio svog novca troše na osnovne životne potrebe, dok sve više porodica teško pokriva mjesečne troškove i suočava se sa padom životnog standarda.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, potrošačka korpa za četveročlanu porodicu krajem 2025. godine iznosila je preko 3.313,90 KM konvertibilnih maraka (KM).
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Hrana i piće kupljeni u trgovinama
Najveći dio budžeta domaćinstava odlazi na hranu i piće kupljene u trgovinama. Proizvodi poput mesa, mlijeka, hljeba i žitarica čine skoro 42 odsto ukupne potrošačke korpe.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Drugi veliki izdatak su stanovanje i režijski troškovi – struja, grijanje, voda i komunalije što pokriva oko 14 odsto.
Prema statistikama, troškovi za higijenu i zdravstvene usluge čine oko 9 odsto, dok ostatak budžeta odlazi na odjeću i obuću, obrazovanje, transport i održavanje domaćinstva, uz 18 odsto za ostale ili nepredviđene troškove.
Zbog stalnog rasta cijena osnovnih proizvoda i usluga, mnoge porodice mijenjaju potrošačke navike: biraju jeftinije alternative, koriste akcije i popuste, smanjuju količine kupovine ili odlažu određene troškove kako bi preživjele mjesec bez prezaduženja.
Ovaj trend posebno je izražen među domaćinstvima sa nižim primanjima, studentima i penzionerima.
Troškovi života variraju i sezonski
Troškovi života variraju i sezonski. Zimi, zbog grijanja i veće potrošnje energije, režijski troškovi rastu, dok ljeti dio troškova odlazi na vodu i hlađenje.
Regionalne razlike takođe postoje, a veći gradovi poput Sarajeva, Banjaluke i Tuzle bilježe više cijene, dok ruralna područja imaju niže troškove, ali i manju kupovnu moć.
Ove činjenice pokazuju da većina građana u BiH danas troši svoj novac prvenstveno na preživljavanje i pokrivanje osnovnih potreba, dok se sve manje sredstava ostavlja za uštede, investicije ili potrošnju koja bi unaprijedila životni standard, prenosi Raport.
Dugoročno, manja potrošnja na luksuz, rekreaciju i usluge utiče i na ekonomski rast sektora usluga i zabave.
