Kada se na rukovodeće pozicije postavljaju podobni, a ne sposobni, nastaje struktura u kojoj se moć održava kroz strah. U takvom sistemu stručni, savjesni i etični radnici često postaju meta. Ne zato što ne rade dobro, nego zato što rade previše dobro.

Kako nastaje mobing iz „podobnosti“?

Iz psihološke perspektive, osoba koja je postavljena na poziciju moći bez unutrašnjeg osjećaja kompetentnosti često razvija nesigurnost. Ta nesigurnost se brani kontrolom, omalovažavanjem i izolacijom onih koji je podsjećaju na sopstvene slabosti.

Mobing tada ima nekoliko tipičnih oblika:
• konstantno umanjivanje doprinosa zaposlenog
• ignorisanje prijedloga i ideja
• preopterećivanje besmislenim zadacima ili, suprotno, oduzimanje odgovornosti
• širenje suptilnih glasina
• javno kritiziranje bez osnova

To nije konflikt. To je sistematsko narušavanje profesionalnog i ličnog integriteta.

Primjer iz prakse

Nazvaću je Ana (ime promijenjeno). Bila je izuzetno stručna, omiljena među kolegama i klijentima. Nakon promjene uprave, na čelo odjela dolazi osoba bez iskustva, ali sa „dobrim vezama“. U roku od nekoliko mjeseci, Ana dobija sve manje važnih zadataka. Sastanci se organizuju bez nje. Njeni projekti se pripisuju drugima. Kada je pokušala razgovarati, rečeno joj je da je „preosjetljiva“ i da „nije timski igrač“. Ana je počela sumnjati u sebe. Razvila je nesanicu, anksioznost, osjećaj stezanja u grudima. Nije patila zato što nije bila sposobna – patila je jer je sistem bio nepravedan. Ono što je bilo ključno u terapiji jeste vraćanje unutrašnjeg kompasa: razlikovati realnu odgovornost od nametnute krivnje.

Zašto nezadovoljstvo raste?

Zato što ljudi intuitivno osjećaju nepravdu. A dugotrajna nepravda izaziva hronični stres. Kada osoba nema prostor da izrazi neslaganje, tijelo počinje govoriti: glavobolje, gastritis, pad imuniteta, emocionalna iscrpljenost.
Mobing ne razara samo pojedinca. On truje kolektiv. Stvara kulturu šutnje, cinizma i pasivne agresije. Najopasnije je što s vremenom postane „normalan“.

Kako se nositi s mobingom?
1. Imenujte ga.
Dokle god ga zovemo „teškim šefom“ ili „lošom atmosferom“, umanjujemo ozbiljnost problema.
2. Vodite evidenciju.
Bilježite datume, situacije, svjedoke. To vraća osjećaj kontrole i može biti važan korak ako se odlučite na formalnu zaštitu.
3. Ne internalizujte poruku.
Ako vas sistem pokušava uvjeriti da ste „problem“, važno je provjeriti realnost izvan tog zatvorenog kruga – kroz kolege od povjerenja, porodicu ili terapeuta.
4. Jačajte mrežu podrške.
Izolacija je osnovni alat mobinga. Povezanost je osnovni alat oporavka.
5. Procijenite cijenu ostanka.
Nekada je ostanak borba za pravdu. Nekada je odlazak čin samopoštovanja. Odluka nije kukavičluk – nego procjena vlastitog mentalnog zdravlja.

Još jedan primjer

Marko (ime promijenjeno), otac dvoje djece, godinama je šutio trpeći javna poniženja. Govorio je: „Moram izdržati zbog porodice.“ U jednom trenutku počeo je imati napade panike prije posla. Njegov sin ga je pitao: „Tata, zašto si stalno ljut?“ To pitanje je bilo prekretnica. Shvatio je da djecu ne štiti time što trpi – nego time što im pokazuje granice. Granica nije agresija. Granica je poruka: „Ovo nije prihvatljivo.“

Mobing u sistemima koji nagrađuju podobnost neće nestati sam od sebe. Ali svaki pojedinac može odlučiti da li će pristati na unutrašnje urušavanje.

Kao žena koja je odrastala u sistemu u kojem su mnoge stvari zavisile od „koga znaš“, a ne „šta znaš“, naučila sam da je dostojanstvo ponekad jedina imovina koju imate. Možete izgubiti poziciju. Možete promijeniti firmu. Ali ako izgubite unutrašnji osjećaj vrijednosti – oporavak traje mnogo duže.

Zato uvijek pitam svoje klijente: „Šta vaša djeca uče gledajući vas? Da se šuti ili da se poštuje sebe?“ Nezadovoljstvo koje raste u kolektivima nije znak da su ljudi razmaženi. To je znak da je sistem izgubio moralni kompas. A kada sistem izgubi kompas, pojedinac mora sačuvati svoj. Jer na kraju, pitanje nije samo kako preživjeti mobing. Pitanje je – kako izaći iz njega, a ostati očuvan.

Piše: Maja Savanović Zorić, psiholog i porodični psihoterapeut

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.