• Nadležni u Republici Srpskoj počinju izmjene Zakona o radu, koji je na snazi od 2016. godine, a usvajanje novih rješenja planirano je za jesen 2026. godine. 
• Pod lupom će biti ključne oblasti kao što su otkazi, bolovanja, regres, rad nedjeljom i kaznene odredbe, što već na početku najavljuje oštru raspravu između poslodavaca i sindikata. 
• Poslodavci traže fleksibilnije zapošljavanje i otpuštanje, preciznije definisanje minimalne plate i sprečavanje zloupotreba bolovanja.
• Sindikati, s druge strane, insistiraju na jačanju prava radnika, posebno u dijelu isplate regresa, koji često ostaje samo formalno pravo.

Zakon o radu Republike Srpske, koji je trenutno na snazi, donesen je krajem decembra 2015. godine po hitnom postupku, a na snagu je stupio prvih dana januara iduće godine. Rasprave i polemike i tada su trajale mjesecima, a usvajanju tog akta kasno u noć 29. decembra 2015. godine prethodilo je i bukvalno izbacivanje tadašnje predsjednice Saveza sindikata Ranke Mišić iz skupštinske sale. I poslodavci i sindikati se nadaju da sada nećemo svjedočiti istim scenama. 

Da se kreće u izmjene Zakona o radu objelodanjeno je i u programu rada Narodne skupštine Republike Srpske za ovu godinu, a prema njihovom programu usvajanje izmjena i dopuna ovog važnog zakona predviđeno je za jesen ove godine, odnosno za četvrti kvartal 2026. godine.

Krajnji rok za izmjene

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić navodi da su se od donošenja Zakon o radu dogodile mnoge turbulencije na tržištu rada.

- Promjene su postale daleko dinamičnije nego što je to bilo prije petnaestak godina. Došlo je vrijeme da dođe do izmjena postojećih rješenja ili da se radi novi zakon - kazao je "Glasu" Škrebić navodeći da je inicijativa za izmjenu zakona došla i od strane sindikata, poslodavaca, ali i nadležnog resora u Vladi Republike Srpske. 

Zahtjevi poslodavaca

Rano je još govoriti, navodi, šta će biti mijenjano i u kom obimu. 

- Ima dosta zahtjeva za izmjene zakona sa svih strana, a dogovor je da se prvo ide u analizu postojećeg zakonskog rješenja, odnosno da se identifikuju svi dijelovi zakona koji bi trebalo da budu podložni promjenama i koji nisu u skladu sa novim uslovima rada - navodi Škrebić. 

Odgovarajući na pitanje koji su zahtjevi poslodavaca, navodi da će tražiti preciznije definisanje određivanja najniže plate u Republici Srpskoj, ali i izmjene kod načina zapošljavanja i otpuštanja radnika. 

- Niko ne traži da se smanjuju prava, ali to treba da bude malo dinamičnije, jer je i tržište rada sada takvo. Osim toga, kada je riječ o minimalnoj plati zahtjev je da se uvažavaju svi ekonomski parametri u zemlji, da se definiše šta je to što bi bio okvir u kojem bi se pregovaralo o minimalnoj plati, a da to proizađe iz ekonomskih parametara - naglašava Škrebić.

Jedna od stavki koja će biti stavljena pod lupu, kada je riječ o poslodavcima, su i bolovanja, jer se dio Zakona o radu odnosi i na pravo zaposlenih. 

- U ovom slučaju ne radi se o bolovanju koje je opravdano, već da spriječimo zloupotrebe tog prava. Tu smo postigli saglasnost i sa Savezom sindikata i oni se slažu da sve zloupotrebe bolovanja treba staviti pod lupu te da se nađe način da se te stvari riješe - poručuje Škrbić. 

Na pitanje koje izmjene poslodavci traže kada je riječ o zapošljavanju radnika, pojašnjava da je njihov zahtjev da maksimalno bude iskorišteno zapošljavanje putem digitalizacije. 

- Kada je riječ o otpuštanju radnika određene procedure trenutno predugo traju. Kod disciplinskih postupaka postoje procedure koje teško mogu da se ispoštuju u određenim trenucima - zaključio je Škrebić. 

Prava samo na papiru

Sa druge strane, prvi čovjek Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković navodi da zbog društveno-ekonomskih promjena, koje su se odigrale u prethodnih deset godina, treba ići ka analizi Zakona o radu, te tako utvrditi za kojim izmjenama treba posegnuti. 

- To treba uraditi s ciljem poboljšanja prava radnika, ali i da bismo sačuvali domaću radnu snagu. Kada je donošen postojeći zakon bila je drugačija situaciju. Tada smo imali veliki broj nezaposlenih, poslodavci su tražili da lakše otpuštaju radnike, tražili su različite mehanizme kako da ih se riješe. Sada je situacija potpuno drugačija - kazao je "Glasu" Stanković. 

Naveo je da je Savez sindikata pokrenuo različite inicijative kako bi kroz izmjene i dopune Zakona o radu bili poboljšani i unaprijeđeni propisi koji se odnose na prava radnika. 

- Neki od tih zahtjeva za nas su ključni. Uvidjeli smo da određena prava u postojećem zakonu formalno postoje, ali radnici ih ne mogu koristiti. Jedno od tih prava je ono koje se odnosi na regres gdje u zakonu stoji da radnik ima pravo na regres u skladu sa kolektivnim ugovorom, a čim taj ugovor ne postoji, onda je to pravo mrtvo slovo na papiru. Dakle, formalno radnici imaju regres, ali im se ne isplaćuje - kazao je Stanković koji dodaje da kroz izmjene zakona traže da se formalno utvrdi najniži ili minimalni iznos regresa za sve radnike u Republici Srpskoj. 

Kao što je uređena visina toplog obroka, naknade za prevoz, tako navodi Stanković, treba urediti i visinu regresa. 
Osim toga, Savez sindikata će zahtijevati i uređenje rada nedjeljom. 

- Ako trenutno ne možemo da riješimo pitanje da se zabrani rad nedjeljom, kao što je u drugim zemljama u okruženju i Evropi, onda barem treba to urediti na način da onaj ko radi nedjeljom ima duplo veću dnevnicu u odnosu na običan radni dan. To sada nije slučaj. Tu treba ograničiti pravo poslodavca da jednog radnika može raspoređivati oba dana vikendom, odnosno da neko u mjesecu radi četiri subote i četiri nedjelje - navodi Stanković naglašavajući da jedan radnik treba da radi maksimalno dvije nedjelje ili dvije subote u mjesecu.

Takođe, naglašava da od rada nedjeljom treba poštedjeti majke djece do sedam godina, kao i samohrane roditelje bez njihovog pristanka. 

- Dakle, želimo u ovom segmentu da zaštitimo najosjetljivije kategorije. Takođe, pokrenuli smo inicijativu o uvođenju obaveznih preventivnih ljekarskih pregleda za sve radnike u Srpskoj, a i to pitanje želimo da riješimo kroz Zakon o radu i to na način da se stvori obaveza da radnik ima pravo da jednom godišnje ima preventivni ljekarski pregled - naglašava Stanković. 

Insistiraće, navodi, i da budu povećane kazne za one poslodavce koji ne poštuju zakonske propise, uz opasku da su trenutne kazne veoma male i stimulativne. 

- Inspektori samo utvrđuju minimalne iznose donje granice novčanih kazni, a onda se kroz Zakon o prekršaju to dodatno uruši i sve izgubi smisao. Tako neko ko ne isplaćuje platu, topli obrok, naknadu za prevoz, ne obezbjeđuje zaštitnu opremu i zaštitu na radu, bude kažnjen sa nekoliko stotina maraka, što je u ovo vrijeme nedopustivo - naglašava Stanković i uz zaključak da su nabrojani zahtjevi ključni na kojima će insistirati sindikat tokom narednih mjeseci kada bude vođena polemika o izmjenama i dopunama Zakona o radu. 

NEMA VREMENA ZA ČEKANjE 

Goran Stanković navodi i da će insistirati na tome da se neke stvari po pitanju izmjena i dopuna Zakona o radu riješe prije godišnjih odmora. 

- To treba rješavati već u ovom drugom kvartalu. Nakon toga slijede godišnji odmori, a ove godine su nam i izbori na jesen, nakon čega slijedi i formiranje Vlade. Nemamo vremena da čekamo za sve stvari koji treba da stavimo na dnevni red - poručio Stanković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.