"Neophodno je praviti dodatne objekte kako bi nacije i države i elektroprivrede bile stabilne, održive i energetski nezavisne", rekao je Petrović na konferenciji za novinare u okviru Samita energetike u Trebinju.

On je istakao da je veliki uticaj na rad svih elektroprivreda u regionu ostavio mehanizam oporezivanja CBAM, posebno na one izvozno orijentisane kompanije, te naveo da se taj mehanizam ne može primjenjivati individualno i da je zato neophodna čvršća komunikacija među elektroprivredama u regionu.

Petrović je podsjetio da se u BiH taj mehanizam primjenjuje od početka ove godine, a da će se fakture za to slati od 1. aprila sljedeće godine za 2026. godinu.

On je naglasio da u narednom periodu treba da se odlučuje o sjedištu berze električne energije koja je za sada predviđena da bude u Brčko distriktu.

Petrović je dodao da su baterijski sistemi za čuvanje električne energije iz obnovljivih izvora energije neophodni u regionu.

On je naglasio da su potrebno dodatna ulaganja u energetsku mrežu i prenosne sisteme da bi se imala stabilnost snabdijevanja strujom s ciljem atomatizacije, digitalizacije i integracije obnovljivih izvora energije.

Prema njegovim riječima, u oblasti geotermalne energije, koja će u budućnosti igrati važnu ulogu, nema dovoljno kadrova u regionu za istraživanje njenih potencijala, pa je neophodno povećati saradnju između nauke, institucija i privrede u toj oblasti.

On je istakao da je na samitu u Trebinju bilo riječi i o nuklearnoj energiji koja u budućnosti može omogućiti potpunu energetsku nezavisnost jer je to temelj energetske budućnosti.

Petrović je naveo primjer da se u Sloveniji radi osam godina na pripremi stanovništva na pozitivne efekte nove nuklearne elektrane odnosno da je ukupno potrebno 19 godina na pripremnim aktivnostima do puštanja u rad tog novog postrojenja.

On je rekao da je neophodno imati kadrove i odgovarajuće škole i sistem rješavanja nuklearnog otpada da bi se izgradio jedan takav objekat.

Petrović je dodao da se u Srbiji takođe planira izgradnja nuklearne elektrane, bilo da se radi o malim modularnim elektranama ili većoj nuklearnoj elektrani snage veće od 1.000 megavata, što bi trajno riješilo pitanje energetske bezbjednosti Srbije.

"Za ovo će trebati ozbiljno vrijeme i nadležni u Srbiji su naveli da je realno da gradnja počne tek 2035. godine jer se mora pripremati javnost, praviti projektna dokumentacija i rješavati kadrovska pitanja", rekao je Petrović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.