Na ova i mnoga druga teška, ali životna pitanja, odgovori će stići na jesen, kada se očekuje usvajanje novog  ili temeljita rekonstrukcija postojećeg Zakona o radu Republike Srpske.

Aktuelnim zakonom, koji traje već 10 godina, nisu zadovoljni ni radnici ni poslodavci, ali iz različitih razloga.

Mnogi se još sjećaju kako su Ranku Mišić, tadašnju  predsjednicu Saveza sindikata Republike Srpske, u decembru 2015. iznijeli iz Narodne skupštine, da bi poslanici „na miru“ usvojili Zakon o radu, koji je na snagu stupio 2016. 

Manjak radnika i manjak prava

Taj zakon, koji je na snazi i danas, devastirao je proces kolektivnog pregovaranja i urušio mnoga, do tada bar formalno zagarantovana, radnička prava. 

Ali, u to vrijeme je u Srpskoj bilo oko 150.000 nezaposlenih, pa su ljudi pristajali i na najgore uslove, samo da prehrane porodice.

Danas, deceniju kasnije, situacija na tržištu rada sasvim drugačija, pa je manjak radnika ozbiljan problem.

U takvoj situaciji i poslodavci i sindikati imaju velika očekivanja od „raspakivanja“ Zakona o radu.

Jedna od najspornijih tačaka su bolovanja. Poslodavci traže da se u novi Zakon uvrste odredbe koje bi spriječile zloupotrebu bolovanja, ali Stanković tvrdi da se iza toga krije nešto sasvim drugo.

– Oni  govore o sprečavanju zloupotrebe bolovanja, a u stvari  hoće da im novi zakon omogući da svakom radniku, pa i onom koji se povrijedio na radu, ili  obolio  od profesionalne bolesti, što lakše daju otkaz. Radnika, koji je radeći za njih izgubio zdravlje, pa mu je smanjena radna sposobnost, poslodavci hoće da se jednostavno reše – kaže Stanković za Srpskainfo.

Na bolovanju, a rade na crno

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić tvrdi da to nije istina.

– Radnik koji ima preostalu radnu sposobnost nakon povrede na radu ili profesionalne bolesti nije na bolovanju, nego je na poslu. I nije istina da mi hoćemo da se riješimo radnika. Ali, činjenica je da se bolovanja često zloupotrebljavaju – kaže Škrebić za Srpskainfo.

On navodi da u sezoni poljoprivrednih radova radnici uzimaju bolovanja, ne zato da bi se liječili, nego da bi radili negde drugdje: na imanjima, ili na sezonskim poslovima.

– Imamo i slučajeva da bolovanja traju po nekoliko mjeseci, pa i godinu dana, i da za to vriijeme radnici rade na crno kod drugog poslodavca – kaže Škrbić.

Dodaje da poslodavci traže da se definiše modalitet da se takve zloupotrebe spriječe.

-Danas se kontrola bolovanja svodi na provjeru dokumentacije, a  ne poziva se radnik da dođe pred komisiju – kaže Škrebić.  

Minimalac pod znakom pitanja        

Iz Sindikata optužuju poslodavce da oni pokušavaju da „smisle neku formulu“ kako bi najniža zagarantovana plata bila što manja i kako se o minimalcu više ne bi pregovaralo.

Škrebić odgovara da poslodavci nisu protiv minimalne plate, ali da rast minimalnih, pa i ostalih plata, mora biti u skladu sa tržišnim uslovima i ekonomskim parametrima.  

-Zakonom treba da se definiše, koji su to ekonomski parametri i da se tako odredi okvir u kojem se pregovara o minimalnim platama – kaže Škrebić.

Regres 1 KM

 Lider Saveza sindikata podsjeća da je postojeći zakon obezvrijedio institut kolektivnog pregovaranja, propisavši da kolektivni ugovori, koji bi detaljnije definisali prava načelno propisana zakonom, nisu obavezni.

Republika Srpska već 10 godina nema opšti kolektivni ugovor, a u privredi nije potpisan ni jedan granski kolektivni ugovor. 

– Zato „Nešković“ može radnicima isplatiti 1 KM regresa i i to je u skladu sa zakonom, jer  Zakonom o radu nije propisano koliko iznosi regres, a kolektivnog ugovora nema – kaže Goran Stanković.

Dodaje da će se Savez sindikata zalagati za to da se prava koja su ranije bila tema kolektivnog pregovaranja, poput regresa, ili dodatnih dana godišnjeg odmora zbog radnog staža, ubuduće budu prpisana ili zakonom ili podzakonskim aktima.

Rad nedjeljom i dupla dnevnica

Goran Stanković ističe da će se, u pregovorima o Zakonu o radu, Savez sindikata, zalagati za jasnije regulisanje rada nedjeljom. – Ko radi nedjeljom, treba da ima duplu dnevnicu. Uz to, smatramo da jedan radnik ne može da bude raspoređen da radi i subotom i nedjeljom i da radi četiri nedjelje u mjesecu. Tražićemo da se propiše da majka sa djetetom do sedam godina može da radi nedeljom samo ako sama pristaje na to i da na sličan način budu zaštićeni i samohrani roditelji – kaže Stanković. Iz Unije poslodavaca RS poručuju da su otvoreni za razgovor o ovoj temi. – Trenutno eksperti rade analizu pozitivnih i negativnih efekata rada nedjeljom, uzimajući u obzir kako je ovo pitanje riješeno u zemljama regiona – kaže Zoran Škrebić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.