Prema podacima Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, pri kojem djeluje Banka humanog mlijeka, ima dovoljno doniranog mlijeka, ali samo za prioritetne grupe, prijevremeno rođenu djecu sa malom porođajnom tjelesnom masom čije majke nemaju dovoljno svog mlijeka.

- To smo uspjeli da obezbijedimo u kontinuitetu od osnivanja Banke, ali bismo voljeli da možemo da obezbijedimo i za drugu djecu - rekla je za "Glas Srpske" pedijatar i supspecijalista ishrane Biljana Suzić.

Naglasila je da se Banci trenutno odazvalo šest dojilja da doniraju humano mlijeko, što omogućava da budu obezbijeđene samo prioritetne grupe.

- Majke se ne odazivaju u dovoljnoj mjeri pozivima za doniranje mlijeka. Najčešći razlog, kako se pretpostavlja, jeste nedovoljna informisanost o postojanju Banke humanog mlijeka, a još više neobaviještenost o značaju doniranja mlijeka za preživljavanje prijevremeno rođene djece - kazala je Suzićeva.

Dodaje da u prilog tome govori i činjenica da je većina donorki poznavala nekoga ko je prošao tešku borbu za preživljavanje takve djece ili su i same boravile na Odjeljenju intenzivne njege, gdje su vidjele "mrvice" i njihovu borbu, što ih je dirnulo.

- Mlijeko se zasad prikuplja samo u Banjaluci, Laktašima i bližoj okolini. Žao mi je što ne možemo uključiti majke iz svih dijelova zemlje jer nam se javljaju i zainteresovane su za to - istakla je Suzićeva.

Ona je naglasila da je izostala očekivana podrška dijela zdravstvenih radnika, zbog čega su štampani informativni materijali kako bi im se olakšalo uključivanje u promociju doniranja.

Zamrzavanje mlijeka

Mnoge dojilje, ističe Suzićeva, zamrzavaju višak mlijeka kao rezervu za svoje dojenče.

- Prijevremeno rođena djeca su izložena komplikacijama zbog nezrelosti organa i organskih sistema i vrlo malim energetskim zalihama. Ispitivanja su dokazala da donirano humano mlijeko u komparaciji sa adaptiranim mliječnim formulama za prijevremeno rođenu djecu smanjuje mogućnost sepse, ubrzava sazrijevanje crijeva i omogućava da se ranije uspostavi adekvatna ishrana i rast i razvoj djece - pojasnila je Suzićeva.

Zbog toga, kako kaže, postoje jasne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, Evropskog udruženja za dječiju gastroenterologiju, hepatologiju i ishranu i Američke pedijatrijske akademije da svako nedonošče treba biti hranjeno mlijekom vlastite majke, a ako to nije moguće, doniranim mlijekom iz banke humanog mlijeka. 

Govoreći o izazovima, Suzićeva je istakla da su oni stalni, od prikupljanja većih količina mlijeka, do neodstupanja od strogih i neophodnih svjetskih i evropskih standarda po kojima banka radi od osnivanja. 

Predsjednica Skupštine udruženja "Mrvice" Jelena Ćetković navela je da je Banka oslonac koji roditeljima daje bar dio sigurnosti u najtežim trenucima.

- Najvažniji korak za napredovanje prijevremeno rođenog djeteta je majčino mlijeko. Nijedna formula ne može da zamijeni sve ono što se nalazi u majčinom mlijeku - kazala je Ćetkovićeva za "Glas" koja je i sama majka dvije "mrvice".

Roditelji "mrvica", naglašava, susreću se sa izuzetno teškim izazovima, a sama činjenica da dijete nije rođeno u terminu nosi ogromnu brigu. 

- Ne znate u kom pravcu će ići oporavak djeteta i koliko vremena će provesti u bolnici. To je je period pun brige za roditelje - pojasnila je Ćetkovićeva dodajući da je izuzetno važno širiti svijest o značaju Banke humanog mlijeka jer je to jedini način da uvijek bude zaliha. 

OLAKŠICE 

Biljana Suzić ističe da je postupak maksimalno olakšavajući majkama koje doniraju mlijeko kako ne bi morale dolaziti na Kliniku.

- Medicinska sestra dolazi na kućnu adresu, donosi sterilne bočice za prikupljanje mlijeka, pumpu za izdajanje i sredstva za higijenu. Kad majka napuni određeni broj bočica, medicinska sestra ponovo dolazi, preuzima mlijeko i dostavlja ga transportnim zamrzivačem u Banku humanog mlijeka u zamrznutom stanju, a majkama predaje nove prazne sterilne bočice – pojasnila je Suzićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.