Kako smo nekad zvali "jastuk", "peškir", "kapiju"...
Mnoge stare srpske i slovenske riječi vremenom su nestale iz svakodnevnog govora, a zamijenili su ih izrazi stranog porijekla koji su danas potpuno uobičajeni.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Tako je riječ „jastuk“, koja vodi porijeklo iz turskog jezika, potisnula niz domaćih naziva koje su koristili naši preci.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Nekada su se za predmet na kojem spavamo koristili izrazi poput uzglavlja, uzglavka, uzglavnice, blazine i poduške.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Nekadašnji nazivi danas gotovo da se više ne koriste
Dok danas gotovo svi govore „jastuk“, u nekim slovenskim jezicima i dalje su sačuvani stariji izrazi.
Tako se u Sloveniji i danas mogu čuti riječi poput „vglavnik“ i „blazina“.
Prema objašnjenju stranice koja se bavi porijeklom riječi, izraz „blazina“ prvobitno je označavao drvenu gredu ili podlogu na koju se oslanja konstrukcija.
Kasnije se značenje postepeno mijenjalo, pa je riječ počela da označava mekanu podlogu na koju se oslanjaju glava i tijelo.
Od te stare riječi danas je ostao samo deminutiv „blaznice“, odnosno tupferi ili mali jastučići od vate koji se koriste za čišćenje lica.
„Poduška“ ima zanimljivo značenje
Stara riječ „poduška“ u svom korijenu krije riječ „dah“.
Značenje se razvijalo od nečega što se „naduva“, odnosno napuni perjem, vunom ili drugim materijalom.
Slični izrazi i danas postoje u ruskom, poljskom i slovačkom jeziku.
U srpskom jeziku, međutim, prevladala je riječ „jastuk“, koja dolazi od turske riječi „yastık“, a njeni korijeni vode do persijskog jezika.
U pojedinim dijelovima Dalmacije može se čuti i riječ „kušin“, preuzeta iz italijanskog jezika, odnosno riječi „cuscino“.
Nisu samo jastuci izgubili stare nazive
Riječ „jastuk“ samo je jedan od primjera kako su turcizmi i druge pozajmljenice potisnuli stare slovenske izraze.
Tako je turcizam „kapija“ zamijenio nekadašnje „vratnice“, naziv za drvena vrata ili prolaz na seoskim imanjima.
Riječ „peškir“, takođe persijskog porijekla, potisnula je domaće izraze „ručnik“ i „otarak“.
Slično se dogodilo i sa riječju „čamac“, koja je zamijenila staru slovensku riječ „čun“.
Neke stare riječi i dalje žive u izrazima i običajima
Iako su mnogi izrazi nestali iz svakodnevnog govora, pojedini su ostali sačuvani u drugim oblicima i izrazima.
Tako riječ „čast“, koja je nekada označavala dio nečega, i danas živi kroz riječi poput čestica, česnica i pričest.
Stare riječi poput „studenac“ i „kladenac“ danas se uglavnom mogu pronaći u narodnim pjesmama, pričama ili nazivima izvora vode.
Savremeni jezik tokom vijekova mijenjao se pod uticajem različitih kultura, ali mnogi smatraju da upravo te stare riječi nose posebnu ljepotu i duh prošlih vremena, prenosi Žena.
