Za 10 godina prepolovljen broj mirovnjaka u svijetu

Broj pri­pad­ni­ka me­đu­na­rod­nih mi­si­ja u svije­tu je pre­po­lo­vljen za 10 go­di­na i nji­ho­va odr­ži­vost je do­ve­de­na u pi­ta­nje usljed ge­o­po­li­tič­kih ten­zi­ja, po­li­tič­kog pri­ti­ska i fi­nan­sij­skih kri­za, pre­ma no­voj ana­li­zi, ko­ju je ju­če ob­ja­vio Stok­holm­ski me­đu­na­rod­ni in­sti­tut za is­tra­ži­va­nje mi­ra (SI­PRI).

Za 10 godina prepolovljen broj mirovnjaka u svijetu
FOTO: Depositphotos

Za­ključ­no sa 31. de­cem­brom 2025. go­di­ne, u mi­rov­nim ope­ra­ci­ja­ma bi­lo je ras­po­re­đe­no 78.633 pri­pad­ni­ka, što je 49 od­sto ma­nje ne­go 2016. go­di­ne i naj­ma­nje od 2000. go­di­ne.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Iako je broj opa­dao to­kom ci­je­le de­ce­ni­je, 2025. go­di­ne je za­bi­lje­žen naj­ve­ći me­đu­go­di­šnji pad, za 17 od­sto, pre­no­si Be­ta.

Di­rek­tor Pro­gra­ma za mi­rov­ne ope­ra­ci­je i upra­vlja­nje kon­flik­ti­ma SI­PRI-ja Ja­ir van der Lijn iz­ja­vio je da bi, ako se ova­ko na­sta­vi, mo­glo da do­đe do dra­ma­tič­nog sla­blje­nja mul­ti­la­te­ral­nog upra­vlja­nja kon­flik­ti­ma i po­ti­ski­va­nja na mar­gi­nu in­sti­tu­ci­ja po­put UN, zbog kom­bi­na­ci­je fi­nan­sij­skih, po­li­tič­kih i ge­o­po­li­tič­kih fak­to­ra. „Re­zul­tat će vje­ro­vat­no bi­ti vi­še su­ko­ba, a ovi su­ko­bi će vje­ro­vat­no ima­ti još te­že po­slje­di­ce po ci­vi­le, jer dr­ža­ve na­pu­šta­ju du­go us­po­sta­vlje­ne nor­me”, re­kao je on.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

To­kom pro­šle go­di­ne bi­lo je ak­tiv­no ukup­no 58 mul­ti­la­te­ral­nih mi­rov­nih ope­ra­ci­ja u 34 ze­mlje ili te­ri­to­ri­je ši­rom svi­je­ta, tri ma­nje ne­go 2024, na­vo­di se u iz­vje­šta­ju ob­ja­vlje­nom uoči Me­đu­na­rod­nog da­na mi­rov­nih sna­ga Uje­di­nje­nih na­ci­ja 29. ma­ja. U pod­sa­har­skoj Afri­ci i Evro­pi bi­lo je 18 mi­si­ja, na Bli­skom is­to­ku i u sje­ver­noj Afri­ci (ME­NA) 14, Ame­ri­ci pet, a u Azi­ji i Oke­a­ni­ji tri.

Go­to­vo tri če­tvr­ti­ne (73 od­sto) pri­pad­ni­ka bi­lo je ras­po­re­đe­no u sa­mo pet mi­si­ja, od ko­jih če­ti­ri u pod­sa­har­skoj Afri­ci. Svih 10 ze­ma­lja sa naj­ve­ćim do­pri­no­som voj­nog oso­blja u mul­ti­la­te­ral­nim mi­rov­nim ope­ra­ci­ja­ma na­la­zi­lo se na glo­bal­nom Ju­gu, a na pr­vom mje­stu po bro­ju pri­pad­ni­ka je Ugan­da.

Re­gi­o­nal­ne or­ga­ni­za­ci­je i sa­ve­zi sa glo­bal­nog Sje­ve­ra – EU, NA­TO i OEBS – spro­ve­li su 24 mul­ti­la­te­ral­ne mi­rov­ne ope­ra­ci­je 2025. go­di­ni, dvi­je ma­nje ne­go u 2024. go­di­ni. Uku­pan broj pri­pad­ni­ka ras­po­re­đe­nih u tim mi­si­ja­ma bio je 8.645 u de­cem­bru 2025. go­di­ne, što je 13 od­sto vi­še ne­go pret­hod­ne go­di­ne, pr­ven­stve­no zbog po­ja­ča­nja Kfo­ra, na­vo­di SI­PRI u iz­vje­šta­ju i do­da­je da je NA­TO po­ve­ćao broj pri­pad­ni­ka te mi­si­je od eska­la­ci­je ten­zi­ja „iz­me­đu Ko­so­va i Sr­bi­je” 2023. go­di­ne.

EU je 2025. go­di­ne spro­ve­la 15 mi­si­ja i ope­ra­ci­ja u okvi­ru svo­je Za­jed­nič­ke bez­bjed­no­sne i od­bram­be­ne po­li­ti­ke, u ko­ji­ma je uče­stvo­va­lo ukup­no 2.724 pri­pad­ni­ka.

SI­PRI na­vo­di da je do­šlo do kri­ze u fi­nan­si­ra­nju mi­rov­nih mi­si­ja UN jer naj­ve­ći do­na­to­ri ni­su na vri­je­me ili u pot­pu­no­sti pla­ti­li svo­je oba­ve­ze.

U ju­lu 2025. go­di­ne, mi­rov­ne ope­ra­ci­je UN su­o­či­le su se sa manj­kom od dvi­je mi­li­jar­de ame­rič­kih do­la­ra, vi­še od 35 od­sto nji­ho­vog ukup­nog bu­dže­ta od 5,6 mi­li­jar­di do­la­ra za 2024/25. go­di­nu, zbog če­ga je ne­ko­li­ko mi­si­ja mo­ra­lo da zna­čaj­no sma­nji broj oso­blja.

SI­PRI na­vo­di da su u Sa­ve­tu bez­bjed­no­sti UN „tvr­do­kor­ni zah­tje­vi i pri­jet­nje ve­tom stal­nih čla­ni­ca” kom­pli­ko­va­li od­lu­ke o ob­na­vlja­nju ope­ra­tiv­nih man­da­ta, kao na pri­mjer u slu­ča­ju mi­si­je u Li­ba­nu. U sa­op­šte­nju se do­da­je da od 2014. ni­je po­kre­nu­ta ni­jed­na no­va mi­rov­na ope­ra­ci­ja pod vođ­stvom UN, ali da je bi­lo ne­ko­li­ko mi­si­ja ko­je su po­kre­nu­le re­gi­o­nal­ne or­ga­ni­za­ci­je, kao što su Afrič­ka uni­ja, Eko­nom­ska za­jed­ni­ca za­pad­no­a­frič­kih dr­ža­va (ECO­VAS) i Or­ga­ni­za­ci­ja za evrop­sku bez­bjed­nost i sa­rad­nju (OEBS). Me­đu­tim, na­vo­di SI­PRI, i te or­ga­ni­za­ci­je su se kao i UN bo­ri­le sa ne­do­volj­nim fi­nan­si­ra­njem i za­sto­jem u do­no­še­nju od­lu­ka o mi­rov­nim ope­ra­ci­ja­ma, na pri­mjer u Su­da­nu i Ukra­ji­ni, zbog ge­o­po­li­tič­kih ri­val­sta­va.

Vi­ši is­tra­ži­vač SI­PRI-ja Kla­u­di­ja Faj­fer Kruz re­kla je da re­gi­o­nal­nim or­ga­ni­za­ci­ja­ma ne­do­sta­ju ključ­ni ka­pa­ci­te­ti ka­da je u pi­ta­nju uspje­šna, in­te­gri­sa­na iz­grad­nja mi­ra, a isto­vre­me­no ima­ju pro­blem s ne­do­stat­kom fi­nan­si­ra­nja i ne­mo­guć­no­šću po­sti­za­nja do­go­vo­ra po­put UN. „Ka­ko upra­vlja­nje kon­flik­ti­ma pod vođ­stvom UN opa­da, ono osta­vlja sve ve­ći jaz ko­ji al­ter­na­tiv­ni mo­de­li ne mo­gu da po­pu­ne”, ka­za­la je Kruz.

SI­PRI je is­ta­kao da su u Sa­ve­tu bez­bjed­no­sti UN i re­gi­o­nal­nim ti­je­li­ma pred­lo­zi za no­ve ili re­kon­fi­gu­ri­sa­ne ope­ra­ci­je če­sto pro­pa­da­li zbog po­li­tič­kih po­dje­la, ot­po­ra dr­ža­ve do­ma­ći­na i pro­ble­ma oko fi­nan­si­ra­nja. „U ovom kon­tek­stu, od­go­vo­ri na me­đu­na­rod­ne kri­ze sve vi­še iz­la­ze iz­van us­po­sta­vlje­nih in­sti­tu­ci­o­nal­nih okvi­ra mul­ti­la­te­ral­nih mi­rov­nih ope­ra­ci­ja i umje­sto to­ga po­pri­ma­ju ob­lik jed­no­stra­nih, bi­la­te­ral­nih i ad hok aran­žma­na ko­ji su če­sto vi­še mi­li­ta­ri­zo­va­ni i di­rekt­no pod uti­ca­jem in­te­re­sa uklju­če­nih dr­ža­va”, na­vo­di se u sa­op­šte­nju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA