U prve razrede srednjih škola u BiH u školskoj 2025/2026. upisano je 29.155 učenika, dok je 2011/2012. godini srednjoškolsko obrazovanje započelo 51.209 đaka. Pokazuju to preliminarni podaci Agencije za statistiku BiH dostavljeni "Glasu Srpske".

Prema njihovim podacima, u Srpskoj je u školskoj 2011/2012. godini u prve razrede bilo upisano 13.877 učenika, dok je u ovoj školskoj taj broj iznosio 9.409. U FBiH broj upisanih đaka smanjen je sa 36.068 na 19.097.

Iz Agencije navode da ne raspolažu podacima na osnovu kojih bi se moglo precizno utvrditi koliki je udio negativnih demografskih kretanja, a koliki migracija u ovom padu, ali ističu da su podaci o obrazovanju redovno dostupni nadležnim institucijama radi planiranja obrazovnih politika.

Predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Prijedor Dražena Mršić kazala je da je broj učenika tokom godina opadao, ali da je posljednjih nekoliko godina primjetna stabilizacija.

- U školstvu sam 16 godina i jeste došlo do pada broja učenika, a samim tim i odjeljenja. Međutim, posljednje četiri godine taj broj uglavnom stagnira. Na području grada Prijedora riječ je o oko 560 učenika koji završavaju osnovnu školu i na osnovu tih podataka kreiramo upisnu politiku - rekla je Mršićeva.

Ona ističe da nijedna srednja škola na području regije Prijedor nije ostala bez upisanih prvačića, ali da pojedine obrazovne ustanove, prije svega samostalne gimnazije i poljoprivredne škole, već godinama imaju problema sa popunjavanjem upisnih kvota.

- Ministarstvo ima razumijevanja i odobrava upis manjeg broja učenika u odjeljenja kako bi te škole ostale održive i kako bi nastavni kadar imao dovoljan fond časova - naglasila je Mršićeva.

Potpredsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić smatra da je pad broja srednjoškolaca odraz širih demografskih kretanja, ali da je trend daljeg smanjenja posljednjih godina usporen.

- To je statistika koja prati broj stanovnika. Imali smo manje rođene djece, ali i odlazak stanovništva. Ipak, mislim da je posljednjih nekoliko godina taj trend pada zaustavljen. Danas čak bilježimo i povratak dijela ljudi, tako da smanjenje broja djece ne možemo posmatrati isključivo kroz prizmu iseljavanja – rekao je Trivić.

Prema njegovim riječima, privreda se sve više oslanja i na stranu radnu snagu, a ključ za zadržavanje mladih ljudi su veće plate, modernizacija proizvodnje i usklađivanje obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada.

Demograf Aleksandar Čavić naglašava da je osnovni uzrok manjeg broja srednjoškolaca pad nataliteta koji traje decenijama.

- Generacija koja se lani upisivala u srednje škole rođena je oko 2010. godine i znatno je malobrojnija od generacija rođenih sredinom devedesetih godina prošlog vijeka. Zbog toga je i broj upisanih učenika značajno manji. Emigracija jeste imala određen uticaj, ali je on, po mom mišljenju, manji od uticaja niskog nataliteta – kazao je Čavić.

On dodaje da je teško u potpunosti razdvojiti uticaj ova dva faktora jer su mnogi mladi ljudi koji su napustili BiH svoje porodice zasnovali u inostranstvu.

- Nije riječ samo o odlasku potencijalnih srednjoškolaca, već i njihovih budućih roditelja. Da su ostali ovdje, dio njihove djece danas bi sjedio u školskim klupama. Ipak, u konkretnom slučaju veći uticaj imaju negativni trendovi u oblasti nataliteta i fertiliteta - naveo je Čavić, upozoravajući da bi do 2070. godine domaće stanovništvo moglo činiti manje od polovine ukupne populacije.

Prema njegovim riječima, bez ozbiljnih demografskih i ekonomskih mjera negativni trendovi mogli bi se nastaviti i u narednim decenijama, što će se odraziti ne samo na obrazovni sistem, već i na tržište rada i ukupni društveni razvoj.

PRIJEM DOKUMENATA

Prijem dokumenata za upis učenika u prvi razred srednjih škola u školskoj 2026/2027. godini počeće u ponedjeljak i trajaće do srijede, a budućim srednjoškolcima na raspolaganju je 9.840 mjesta u 13 struka i 77 zanimanja. I ove godine primjenjivaće se sistem elektronskog upisa, a najnovijim izmjenama pravilnika učenicima je omogućeno da izaberu do pet zanimanja u dvije škole. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.