CIK priprema nove glasačke listiće i uvođenje novih tehnologija u izborni proces

U vrijeme dok političke stranke i nezavisni kandidati u Republici Srpskoj i FBiH kuju planove za ostanak, odnosno dolazak na vlast nakon opštih izbora, u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH spremaju podlogu za uvođenje novih tehnologija u izborni proces i otkrivaju da je prva verzija glasačkih listića već spremna.

CIK priprema nove glasačke listiće i uvođenje novih tehnologija u izborni proces

CIK je polovinom novembra 2025. godine objavio poziv za javnu nabavku te savremene opreme s ciljem njenog uvođenja u domaći izborni sistem, piše Glas.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Odlukom o izboru najpovoljnijeg ponuđača od 19. marta 2026. ugovor je dodijeljen grupi ponuđača u čijem sastavu su "Smartmatik BH" kao nosilac grupe i " Smartmatic International Holding" B.V. Amsterdam, Holandija i "DSC" Agencija za zaštitu ljudi i imovine.

Protiv ove odluke bio je član CIK-a Vlado Rogić, uz opasku da je nezakonita te ukazujući na to da je ponuda "Smartmatika" za 17 miliona KM veća od ponude grupe koju predvodi "Planet soft" iz Banjaluke.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Banjalučka firma je, kao i još dvije, uložila žalbu po 19 tačaka na odluku CIK-a, ali nadležna institucija ih nije prihvatila. Nakon toga stvoreni su uslovi da CIK i firma "Smartmatik“ potpišu ugovor i to je upriličeno polovinom maja.

Ugovor za nabavku tih sistema na biračkim mjestima težak je 74,52 miliona KM, a u CIK-u za "Glas" ističu da se nadaju da će sve biti spremno na vrijeme, uz podsjećanje da je u međuvremenu formirana i privremena Jedinice za implementaciju projekta uvođenja specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces u BiH kao njihov projektni tim.

- Nakon potpisivanja ugovora sprovodimo intenzivne aktivnosti na implementaciji izbornih tehnologija. Riječ je o jednom od najsloženijih projekata u izbornom procesu BiH, koji podrazumijeva nabavku i isporuku hardvera i softvera, štampanje glasačkih listića, transport i instalaciju opreme, obuku korisnika i tehničkog osoblja te uspostavljanje kompletne logističke i operativne podrške za primjenu tehnologija na biračkim mjestima - rečeno je za "Glas" u CIK-u.

Dobavljač je u narednim mjesecima zadužen za realizaciju ugovorenih obaveza, uključujući proizvodnju, isporuku, konfiguraciju, testiranje i tehničku podršku za opremu i softverska rješenja.

- Obaveze CIK-a značajno su povećane te obuhvataju koordinaciju projekta, nadzor nad izvršenjem ugovora, testiranje i prihvat sistema, izradu procedura, edukaciju izborne administracije i pripremu za primjenu tehnologija na svim biračkim mjestima - pojašnjeno je na toj adresi.

Ne kriju, s druge strane, ni probleme.

- Važno je naglasiti da je realizacija projekta suočena s brojnim izazovima, uključujući kašnjenje u osiguravanju finansijskih sredstava za pokretanje postupka nabavke, kao i višemjesečne žalbene postupke koji su uticali na dinamiku realizacije. Od dana potpisivanja ugovora do izbornog dana na raspolaganju je svega 139 dana za završetak svih aktivnosti, zbog čega je neophodno da se svi učesnici projekta pridržavaju ugovorenih rokova i da ne dođe do bilo kakvih kašnjenja u izvršavanju obaveza - poručeno je iz CIK-a.

Dosadašnja dinamika realizacije ugovora se, ipak, odvija u skladu sa planiranim aktivnostima.

- Zbog toga očekujemo da će nove izborne tehnologije biti blagovremeno implementirane i stavljene u funkciju na biračkim mjestima za opšte izbore 2026. godine. Što se tiče izgleda glasačkog listića preliminarni izgled je pripremljen, a finalni treba da bude završen do početka štampanja početkom avgusta 2026 - poručili su iz Komisije.

Dodali su da CIK ima zakupljen skladišni prostor, ali da će skladišni prostor za opremu izbornih novih tehnologija privremeno obezbijediti dobavljač opreme.

Intervencije

Proces uvođenja tehnologija je višegodišnji projekat kapitalnog ulaganja i digitalizacije izbornog procesa 2025-2028, a ove godine akcenat je na nabavci uređaja za biometrijsku identifikaciju birača, kao i optičkih skenera za automatsko prebrojavanje glasačkih listića te licenci.

Taj posao bi trebalo da košta 112,5 miliona KM, koliko je obezbijeđeno i to intervencijom Kristijana Šmita sa pozicije visokog predstavnika u BiH, uz prateće odluke zamjenika ministra finansija i trezora BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA