Paklene vrućine stavljaju organizam na iskušenje: Stručnjaci izdvojili 4 najugroženije grupe pacijenata

Građanima se savjetuje da piju dovoljno tečnosti, borave u rashlađenim prostorima, izbjegavaju izlaganje suncu te da provjere kako su rodbina i komšije. Takođe se podsjeća da se mala djeca i kućni ljubimci ni u kom slučaju ne smiju ostavljati bez nadzora u vozilima. Tokom toplotnih talasa osobe s određenim zdravstvenim tegobama mogu primjetiti pogoršanje, a ljekari ističu četiri stanja koja su posebno rizična.

Srčane bolesti

Fiziolog Majkl Kraford objasnio je kako ekstremna vrućina utiče na srce.

– Kardiovaskularni sistem mora uložiti dodatni napor kako bi otpuštao toplotu i rashladio tijelo – rekao je.

– To dovodi do ubrzanog rada srca i pojačanog znojenja, što može uzrokovati pad krvnog pritiska. Što duže boravite na vrućini, to je opterećenje za srce veće.”

Vruće vrijeme takođe može izazvati tahikardiju, odnosno ubrzan rad srca, koja u nekim slučajevima može biti opasna po život.

Kamen u bubregu

Urolog dr. Araš Akhavein iz bolnice Cedars-Sinai upozorava da su ljudi tokom vrućina izloženiji riziku od kamenja u bubregu.

– Dehidracija u toplim i suvim uslovima predstavlja velik rizik za nastanak kamenaca – izjavio je. “Što se više znojite i gubite tečnost, to urin postaje koncentrisaniji. Kada je previše koncentrisan, minerali se lakše kristališu i stvaraju kamenac.”

Giht

Ljudi koji koji boluju od gihta, oblika artritisa, trebaju biti posebno oprezni tokom letnjih meseci. Istraživanja pokazuju da toplo i vlažno vreme može povećati rizik od napada gihta, čak i kada se boravi u klimatizovanim prostorima, piše Naj Žena.

– Više temperature uzrokuju pojačano znojenje, što može dovesti do dehidracije – objašnjava organizacija Gout Education Society. “Dehidracija pak može povisiti nivo mokraćne kiseline, što podstiče napade gihta.”

Glavobolje

Promjene pritiska i temperature mogu izazvati glavobolje, pa su osobe sklone migrenama podložnije napadima tokom vrućina. Prema udruženju za migrene, trećina oboljelih navodi dehidraciju kao okidač.

Jaka sunčeva svjetlost takođe može izazvati glavobolje i aktivirati nervne puteve osjetljive na svetlost povezane s migrenom.

– Stres uzrokovan visokim temperaturama takođe podiže nivo kortizola, što je još jedan poznati okidač – dodaje zdravstvena organizacija WMC Health.