Alarmantni podaci: Ljeta koja dolaze biće još toplija

Kako navode u svom izvještaju, prijavljeno je na stotine smrtnih slučajeva hitnim pomoćima koje jedva stižu odgovoriti na pozive. Stručnjaci upozoravaju da ljetne vrućine više nisu prolazni fenomen, već smrtonosna kriza za koju se kontinent mora hitno sistemski pripremiti.

U Francuskoj su pozivi hitnoj medicinskoj pomoći porasli i do 50 posto u nekim gradovima, pokazao je izvještaj. U Londonu je prošle sedmice zabilježen najveći broj poziva hitnim slučajevima opasnim po život koji je hitna pomoć ikada zabilježila u jednom danu.

Španski sistem za praćenje smrtnosti već je procijenio više od 300 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u samo nekoliko dana. Italija je prijavila pet smrtnih slučajeva u 24 sata.

"Evropa se zagrijava više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka. Toplotni talasi više nisu jednokratni, neobični događaji. To su ponavljajuće krize, sve češće, jače i duže traju. Svako ljeto za koje se ne uspijemo pripremiti platit ćemo životima", naveli su iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Procjene pokazuju da bi smrtni slučajevi povezani s vrućinom u Evropi 2023. godine bili oko 80 posto veći bez mjera prilagođavanja koje su već na snazi. Za ljude starije od 80 godina, smrtni slučajevi su mogli biti dvostruko veći.

Akcioni planovi za zdravlje usljed vrućine, rana upozorenja, rashladni prostori, pružanje pomoći ranjivim osobama su mjere koje spašavaju živote upravo sada.

"Ako nemate klima uređaj, a većina ljudi u sjevernoj Evropi ga nema, savjet je praktičan i pristupačan: Držite roletne i zavjese zatvorene tokom dana kako biste blokirali ulazak topline. Otvorite prozore noću kada temperature padnu. Pijte vodu prije nego što osjetite žeđ, izbjegavajući slatka, alkoholna ili kofeinska pića. Izbjegavajte podnevno sunce i provjerite starije komšije i rodbinu. Telefonski poziv ne košta ništa, a može spasiti život. Oko 60 posto prijema u bolnicu nakon hitnih posjeta tokom ovog toplotnog talasa uključivalo je osobe starije od 75 godina. Mnogi od tih prijema mogli su se spriječiti", savjetuju iz WHO-a.

Nekoliko zemalja i gradova pokazalo je kako izgleda pripremljenost.

Naime, Barcelona je ovog ljeta proširila svoju mrežu klimatskih skloništa na više od 500 prostora - biblioteke, građanske centre, parkove, apoteke. Pariz je aktivirao svoj registar za provjeru socijalne pomoći za starije i ranjive stanovnike i ograničio prodaju alkohola u javnim objektima kako bi smanjio pritisak na hitne službe. Italija je uvela ograničenja rada na otvorenom tokom najtoplijih sati u nekim regijama.

"Ovaj toplotni talas je generalna proba. Ljeta koja dolaze bit će teža. Više od polovine evropskih zemalja još uvijek nema sveobuhvatan akcioni plan za zaštitu zdravlja usljed vrućine. To se mora promijeniti - a nedavno ažurirane smjernice SZO Evropa daju svakoj zemlji, regiji i gradu alate za djelovanje odmah", zaključili su iz WHO-a.

Regionalni ured WHO-a za Evropu najavio je da će u ponedjeljak 6. jula okupiti nacionalne kontakte zadužene za hitne situacije, okoliš i klimatske promjene iz svih država evropske regije. Tema sastanka bit će spremnost Europe za iduće toplotne valove.