Istraga nakon okončane potrage

U tragediji koja se dogodila tokom vikenda život su izgubili Meliha Čaušević, Alma i Denis Okanović, Almir Krivdić i Nermin Talam, zbog čega je Vlada FBiH sutra proglasila Dan žalosti.

Prema navodima ruskih medija, grupa je ostala zarobljena na oko 5.100 metara nadmorske visine nakon naglog pogoršanja vremena, zbog čega je spasilačka akcija bila otežana.

Načelnik Elbruškog visokogorskog spasilačkog odreda Ministarstva za vanredne situacije Rusije Abdulah Gulijev potvrdio je da su, nakon stabilizacije vremena, pronađena i preostala tri tijela stradalih državljana BiH, čime je okončana potraga na Elbrusu. Istovremeno, ruske vlasti pokrenule su istragu o okolnostima nesreće, provjeravajući organizaciju uspona i angažovanje licenciranog vodiča, dok su nakon dvije tragedije u jednom danu najavile i pooštravanje pravila za visokogorske ekspedicije.

Slijedi transport tijela u BiH

Ambasador BiH u Rusiji Ivan Orlić potvrdio je da će, nakon spuštanja tijela u podnožje Elbrusa, Ambasada BiH u Moskvi pokrenuti proceduru njihovog transporta u BiH.

- Svi nadležni su u stalnoj komunikaciji i nakon evakuacije, slijedi procedura transporta u BiH - rekao je Orlić.

On je dodao da dvojica preživjelih planinara nisu hospitalizovana, da su fizički dobro, ali da su i dalje pod snažnim utiskom tragedije.

- Ukazana im je prva pomoć i pripremaju se za povratak kući. Istovremeno, ruske vlasti utvrđuju sve okolnosti nesreće i ne treba prejudicirati rezultate istrage - kazao je Orlić.

Iskustan vodič je presudan

Dugogodišnji planinarski vodič iz Banjaluke Miroslav Trivić kaže za "Glas" da je prisustvo iskusnog vodiča jedan od ključnih preduslova bezbjednog uspona na velike planine.

- Kod visokogorskih uspona vodič je možda i najvažniji faktor bezbjednosti. On mora dobro poznavati rutu, alternativne pravce i način reagovanja kada se vremenski uslovi naglo promijene. Na snijegu i u magli trag može nestati za nekoliko minuta, zbog čega je orijentacija izuzetno teška - rekao je Trivić.

Ističe da ni iskustvo nije dovoljno ako izostanu ozbiljne pripreme.

- Najveća opasnost nije samo planina nego i čovjek koji na uspon krene bez dovoljne fizičke rezerve. Ako savladava uspon posljednjim atomima snage, svaka nepredviđena situacija, poput jakog vjetra ili naglog zahlađenja, može imati tragične posljedice - kazao je Trivić.

Dodaje da vremenske prognoze u visokogorju nikada nisu potpuno pouzdane.

- Prognoze treba upoređivati, ali i kada je najavljeno minus 20 stepeni, svaki planinar mora biti spreman za uslove od minus 40. Planina uvijek može biti surovija nego što prognoze pokazuju - naglasio je Trivić.

Planina ne prašta greške

Doktor nauka sportske fiziologije i planinar Ratko Perić kaže da se ovakve tragedije na visinama većim od 5.000 metara nikada ne mogu svesti na samo jedan uzrok.

- Na završnom dijelu uspona i jedan pogrešan korak može biti koban - rekao je Perić za "Glas".

Ističe da su, osim fizičke pripreme, jednako važni ljekarski pregledi, uredna krvna slika, dobra aklimatizacija i prilagođavanje organizma na nedostatak kiseonika.

- Ako se javi uporna glavobolja koja ne prolazi ni nakon lijeka protiv bolova, više nema razmišljanja o osvajanju vrha. To je jasan signal da se odmah krene ka nižoj nadmorskoj visini. Planina ne prašta greške, a one često nastanu mnogo prije samog uspona, tokom priprema - poručio je Perić.

Poteškoće

Jedna od dva preživjela planinara iz Zenice Haris Adilović istakao je da tragedija na Elbrusu, u kojoj je stradalo pet članova ekspedicije, nije posljedica nedovoljne pripremljenosti grupe, već pogrešne vremenske prognoze i naglog pogoršanja uslova na planini.

- Od početka uspona imali smo poteškoća, a kada smo vidjeli da su uslovi na vrhu znatno gori nego što je prognozirano, odlučili smo da odustanemo. Svi smo bili iskusni i dobro smo se poznavali, zbog čega smatram da je presudan faktor bila pogrešna vremenska prognoza - rekao je Adilović za ruske medije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.