Kampanja se provodi u okviru regionalnog projekta „Sigurno utočište: Proširivanje resursa skloništa za žrtve trgovine ljudima na Zapadnom Balkanu“, koji provodi World Vision Bosna i Hercegovina zajedno sa partnerskim organizacijama iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije, uz finansijsku podršku Kancelarije za praćenje i borbu protiv trgovine ljudima (TIP Office) Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Cilj kampanje je podizanje svijesti javnosti o trgovini ljudima, različitim oblicima eksploatacije, načinima prepoznavanja rizika i dostupnim mehanizmima zaštite, ali i ukazivanje na značaj jačanja sistema podrške žrtvama i međuinstitucionalne saradnje.

Trgovina ljudima u Bosni i Hercegovini – trendovi koji upozoravaju

Podaci iz posljednjih godina pokazuju da trgovina ljudima u Bosni i Hercegovini i dalje u najvećoj mjeri pogađa djecu i druge posebno ranjive kategorije stanovništva, uz istovremeni porast broja identifikovanih žrtava. Tokom 2024. godine identifikovano je 37 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, od kojih je 25 bilo maloljetno. Već 2025. godine zabilježen je značajan porast – identifikovano je 65 potencijalnih žrtava, među kojima čak 50 djece, dok je u sigurnim kućama tokom godine bilo zbrinuto 59 žrtava trgovine ljudima. Upravo o izazovima u borbi protiv trgovine ljudima, zaštiti žrtava i potrebi za snažnijom međuinstitucionalnom saradnjom govoreno je na press konferenciji održanoj povodom Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Stanislava Tanić iz Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine istakla je da se preduzima mnogo aktivnosti na suzbijanju trgovine ljudima, ali da najveći izazov i dalje predstavlja identifikacija žrtava.

„Za prvih šest mjeseci ove godine identifikovano je 16 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, ali tamna brojka je mnogo veća. Izuzetno je važna saradnja svih institucija, nevladinih organizacija, kao i uključenost međunarodnih organizacija“, naglasila je Tanić.

U cilju efikasnijeg suprotstavljanja trgovini ljudima u Republici Srpskoj uspostavljen je poseban referalni mehanizam, kao i šest regionalnih monitoring timova – u Banjoj Luci, Prijedoru, Doboju, Bijeljini, Istočnom Sarajevu i Trebinju. Vlada Republike Srpske usvojila je i Akcioni plan za suprotstavljanje trgovini ljudima u Republici Srpskoj za period 2023–2027. godine.

„Prema evidencijama Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, tokom 2025. godine nadležnim tužilaštvima podnesena su tri izvještaja o počinjenim krivičnim djelima – trgovina ljudima, međunarodna trgovina ljudima i trgovina djecom, a evidentirano je pet potencijalnih žrtava trgovine ljudima, od kojih su dvije strani državljani. U prošloj godini evidentirano je i 437 prekršaja prosjačenja“, istakla je Aleksandra Marić, portparolka Policijske uprave Bijeljina.

Statistika pokazuje da su žrtve trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini posljednjih godina uglavnom djeca, a nerijetko su upravo njihovi najbliži oni koji ih izlažu različitim oblicima eksploatacije i zanemarivanja.

„Kada je u pitanju Centar za socijalni rad, mjere koje provodimo uključuju pisana upozorenja roditeljima zbog kršenja propisa u vršenju roditeljskog prava. Ukoliko to ne daje rezultate, pojačava se nadzor nad vršenjem roditeljskog prava. Važna uloga Centra je i rad sa djecom u riziku, ali problem predstavlja činjenica da u Republici Srpskoj imamo samo jedan dom za nezbrinutu djecu. Srećom, u Bijeljini imamo Sigurnu kuću koju vodi Fondacija 'Lara', a izgradnja prihvatilišta za djecu predstavljaće dodatni resurs za njihovo dugotrajnije zbrinjavanje“, izjavila je Cvijanka Rakić, rukovodilac Odjeljenja za porodično-pravnu zaštitu u Centru za socijalni rad Bijeljina.

Fondacija „Lara“ je od 2000. do 2010. godine vodila sklonište za zaštitu žrtava trgovine ljudima, kroz koje je prošlo više od 200 djevojaka i žena žrtava seksualne eksploatacije.

Tadašnja direktorica Fondacije „Lara“ Mara Radovanović podsjetila je da su aktivnosti u početku provođene u saradnji sa policijom, a da su se kasnije uključivale i ostale nadležne institucije.

„Od policije smo dobijali informacije da se djevojke u noćnim klubovima nalaze protiv svoje volje, a oni nisu imali gdje da ih smjeste nakon racija. Otvorili smo sklonište i u saradnji sa svim nadležnim institucijama radili na tome da se bezbjedno vrate svojim kućama. Zlostavljanje tih djevojaka bilo je isto bez obzira na državu u kojoj su se nalazile. Radilo se o teškom međunarodnom kriminalu. Prodavane su kao roba, izrabljivane, dobijale su samo jedan obrok dnevno, radile cijele noći, a oduziman im je čak i bakšiš“, ispričala je Radovanović.

Danas je sistem zaštite žrtava trgovine ljudima značajno unaprijeđen. Procedure za identifikaciju žrtava su jasnije, a zakonski okvir dodatno unaprijeđen.

„Podaci iz Sigurne kuće Fondacije 'Lara' potvrđuju ono što smo danas čuli – da među žrtvama trgovine ljudima dominiraju djeca. Od 2022. godine, kada je potpisan Protokol o saradnji i osiguranju smještaja za žrtve trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, u Sigurnoj kući je zbrinuto 27 potencijalnih i identifikovanih žrtava trgovine ljudima, od kojih su samo dvije bile punoljetne. Veliki izazov predstavlja reintegracija žrtava, jer Sigurna kuća nije trajno rješenje“, rekla je Dragana Petrić, projektna koordinatorica Fondacije „Lara“.

Kampanja „Izlaz postoji“ nosi poruku da izlaz iz trgovine ljudima postoji, ali samo ukoliko društvo na vrijeme prepozna problem, institucije djeluju koordinisano, a žrtvama budu dostupni kvalitetni, kontinuirani i održivi servisi podrške.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.