Šta otkrivaju najnoviji podaci Centralne banke? Inflacija pušta korijene u BiH

  • BiH
  • 31. Jul 2026.

Poskupljenja ne staju, jer su, prema podacima Centralne banke BiH (CB BiH) domaći inflatorni pritisci i dalje izraženi, a najveći rast cijena zabilježen je u sektoru usluga.

Šta otkrivaju najnoviji podaci Centralne banke? Inflacija pušta korijene u BiH

Prema podacima CB BiH, godišnja bazna inflacija u prvom polugodištu ove godine iznosila je 4,42 odsto, dok je prosječan rast cijena u sektoru usluga dostigao 4,80 odsto. U najnovijem izvještaju CB BiH navodi se da su inflatorni pritisci u junu, u odnosu na maj, blago ojačali u kategorijama koje ulaze u obračun bazne inflacije. Istovremeno, bazna inflacija je u prvih šest mjeseci ove godine bila viša nego tokom cijele prošle godine, što, kako ističu iz Centralne banke, potvrđuje da domaći inflatorni pritisci i dalje ostaju snažni.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

To znači da rast cijena više nije prvenstveno posljedica skupljih energenata, goriva ili uvozne robe, već sve više odražava kretanja u domaćoj ekonomiji. Veći troškovi rada i poslovanja najizraženije su se prelili na sektor usluga, čije cijene, za razliku od cijena hrane ili goriva, nakon rasta rijetko bilježe pad.
Bazna inflacija isključuje cijene hrane, goriva i energenata, jer su one najpodložnije naglim oscilacijama, pa se ovaj pokazatelj smatra najpouzdanijim mjerilom trajnosti inflatornih kretanja.

Direktor Područne privredne komore Banjaluka Aleksandar Ljuboja kazao je za "Glas" da se razlike u kretanju cijena mogu objasniti različitim kretanjem ulaznih troškova, prije svega energenata, repromaterijala i transportnih usluga.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

- Industrijska proizvodnja najviše zavisi od cijena energenata i repromaterijala, a veliki dio tih sirovina uvozimo. Zbog toga se bazna inflacija ne može posmatrati samo kroz prizmu prerađivačke industrije, već i kroz rast cijena uvozne i potrošne robe. Upravo je poskupljenje uvoznih repromaterijala jedan od glavnih uzroka rasta cijena - rekao je Ljuboja.

Prema njegovim riječima, domaća privreda je snažno oslonjena na uvoz, dok istovremeno bilježi pad pokrivenosti uvoza izvozom, što dodatno povećava osjetljivost na globalna kretanja.

- BiH je mala i uvozno orijentisana ekonomija, zbog čega nema prostora za drastične poteze koji bi mogli zaustaviti inflaciju. Suočeni smo sa rastom cijena energenata, sirovina i poluproizvoda, ali i sa smanjenom tražnjom na tržištima naših najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera. U takvim okolnostima i proizvođači i pružaoci usluga prinuđeni su da povećavaju cijene kako bi mogli nastaviti poslovanje - naglasio je Ljuboja.

Dodao je da Vlada, u okviru raspoloživih mogućnosti, kroz podsticaje i subvencije nastoji da pomogne privredi, ali da ne može uticati na globalna kretanja, poput cijena energenata ili mineralnih đubriva, koja BiH u velikoj mjeri uvozi.

Ekonomista Zoran Pavlović smatra da su inflatorni pritisci u BiH prije svega odraz globalnih ekonomskih i geopolitičkih kretanja.

- BiH je dio svjetske ekonomije i sve što se dešava na globalnom tržištu direktno se odražava i kod nas. Oscilacije cijene sirove nafte uslovljavaju rast cijena goriva i transportnih usluga, a to se potom prenosi i na cijene ostalih proizvoda i usluga - kazao je Pavlović.

Ističe da najveći pritisak trpi sektor transporta, jer gorivo čini značajan dio njegovih troškova.

- Prevoznici moraju prilagođavati cijene u skladu sa kretanjem cijena goriva. U suprotnom, dovode u pitanje održivost poslovanja. Istovremeno, privrednici imaju vrlo malo manevarskog prostora, jer su suočeni sa rastom troškova, ali i ograničenom kupovnom moći građana, koji ne mogu podnijeti nova poskupljenja - istakao je Pavlović.

On smatra da bi veću pomoć privredi trebalo da daju entitetske vlade, ali da su njihove mjere nedovoljne u odnosu na izazove sa kojima se privreda suočava.

PROGNOZE

Govoreći o nastavku godine Zoran Pavlović kaže da su prognoze krajnje neizvjesne.

- Sve će zavisiti od razvoja geopolitičke situacije, prije svega na Bliskom istoku. Ako dođe do smirivanja tenzija, može se očekivati postepena stabilizacija cijena energenata i manji inflatorni pritisci. Međutim, u ovom trenutku niko ne može sa sigurnošću prognozirati dalji tok događaja, a upravo je ta neizvjesnost najveći problem za privredu, jer bez predvidivog poslovnog okruženja nema ni dugoročnog planiranja - poručio je Pavlović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA