Dok se vozači mjesecima pripremaju za snijeg, poledicu i pljuskove, rizici koje donose ekstremne vrućine često ostaju nedovoljno prepoznati i potcijenjeni. Najveća opasnost na ljetnim putovanjima stiže kroz mikroklimu u samoj kabini automobila.

Visoke temperature ne utiču samo na udobnost tokom putovanja, već mogu da naruše psihofizičku sposobnost neophodnu za bezbjedno upravljanje vozilom. Dehidratacija, umor, pad koncentracije i usporene reakcije drastično povećavaju rizik od saobraćajnih nezgoda.

Pritom, naglo zagrijavanje kabine može da dovede do toplotnog udara, kao i do ozbiljnih opekotina pri kontaktu sa vrelim unutrašnjim površinama u automobilu – posebno kod djece, starijih osoba, hroničnih bolesnika, ali i kućnih ljubimaca.

Kako organizam reaguje na visoke temperature

Ljudski organizam održava tjelesnu temperaturu u uskom fiziološkom opsegu. Kada spoljašnja temperatura značajno poraste, aktiviraju se prirodni mehanizmi rashlađivanja, prije svega širenje krvnih sudova kože i pojačano znojenje.

Međutim, pri dugotrajnom izlaganju vrućini, ovi mehanizmi postaju manje efikasni, pa organizam ulaže sve veći napor da održi normalnu tjelesnu temperaturu. Tokom velikih vrućina dolazi do:pojačanog znojenja i gubitka tečnosti,gubitka elektrolita poput natrijuma, kalijuma i drugih minerala,širenja krvnih sudova i pada krvnog pritiska,povećanog opterećenja srca i krvotoka,bržeg zamaranja organizma.

Ako se izgubljena tečnost ne nadoknadi na vrijeme, razvija se dehidratacija, koja se najčešće ispoljava na sljedeće načine:osjećaj žeđi i suvoća usta,umor i pospanost,glavobolja i vrtoglavica,razdražljivost i smanjena koncentracija.

U težim slučajevima može da se razvije toplotna iscrpljenost i toplotni udar, stanje koje zahtijeva neodložno pružanje zdravstvene pomoći.

Zašto su ove promjene posebno opasne tokom vožnje

Bezbjedna vožnja zahtijeva neprekidnu pažnju i brzu procjenu situacije. Čak i manji pad koncentracije ili usporavanje reakcija može da poveća rizik od greške i nastanka saobraćajne nezgode.

Kod osoba izloženih visokim spoljašnjim temperaturama češće se javljaju: usporeno reagovanje u iznenadnim situacijama, smanjena pažnja i koncentracija, otežano donošenje odluka, osjećaj umora i iscrpljenosti, pospanost, kao i smanjena sposobnost procjene udaljenosti i brzine kretanja drugih vozila.

Pored toga, dehidratacija može dodatno da naruši kognitivne funkcije (sposobnost razmišljanja i rasuđivanja), poveća osjećaj umora i smanji sposobnost bezbjednog upravljanja vozilom, što je naročito značajno tokom dužih putovanja, upozoravaju u Gradskom zavodu za javno zdravlje Beograd.

U isto vrijeme, toplotni stres predstavlja dodatno opterećenje za kardiovaskularni sistem i bubrege, a kod osoba koje boluju od hroničnih bolesti može dovesti do pogoršanja osnovnog oboljenja.

Ko su najugroženiji vozači i putnici na ljetnim vrućinama

Poseban oprez tokom vožnje u uslovima visokih temperatura potreban je kod:starijih osoba,trudnica,male djece,osoba oboljelih od bolesti srca i krvnih sudova,osoba sa dijabetesom,osoba koje koriste lijekove koji mogu da utiču na regulaciju tjelesne temperature, izazovu pospanost ili uspore reakcije.

Prije polaska na put: Kako se pravilno pripremiti

Da bi putovanje proteklo bezbjedno, stručnjaci iz Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd preporučuju sljedeća pravila prije polaska: Isplanirati vrijeme putovanja i, kad god je to moguće, izbjegavati vožnju u najtoplijem dijelu dana (između 10 i 17 časova).

Provjeriti tehničku ispravnost vozila, posebno rashladnog sistema, klima-uređaja i pritisak u gumama. obezbijediti dovoljne količine vode za sve putnike.

Ponijeti laganu hranu i prije polaska pojesti lakši obrok, izbjegavajući obilnu, tešku i masnu hranu.

Nositi laganu, udobnu odjeću svijetlih boja od prirodnih materijala i odgovarajuću obuću.

Koristiti naočare za sunce sa odgovarajućom UV zaštitom.

Pripremiti neophodne lijekove za osobe koje su na redovnoj terapiji, kao i osnovni pribor za prvu pomoć.

Unaprijed isplanirati mjesta za odmor i pravljenje redovnih pauza tokom dužih putovanja.

Ukoliko koristite lijekove koji mogu izazvati pospanost, usporiti reakcije ili uticati na sposobnost bezbjednog upravljanja vozilom, prije dužeg putovanja posavjetujte se sa svojim ljekarom ili farmaceutom – ističu u Gradskom zavodu za javno zdravlje Beograd.

Klima u automobilu nije dovoljna

Iako rashlađivanje značajno olakšava boravak u automobilu, ono ne rješava sve probleme.Imajte u vidu da klima-uređaj povećava udobnost tokom vožnje, ali ne može u potpunosti spriječiti štetne posljedice dehidratacije i toplotnog opterećenja organizma. Zbog toga su redovan unos tečnosti, pravljenje pauza i prilagođavanje vožnje vremenskim uslovima podjednako važni kao i rashlađivanje unutrašnjosti vozila – napominju u GZZJZ.

Savjeti za bezbjednu vožnju tokom vrućina

Redovno unositi tečnost, čak i kada se ne osjeća žeđ.

Praviti pauze najmanje svaka dva sata ili češće, ukoliko se osjete umor ili pospanost.

Provjetravati vozilo i održavati prijatnu temperaturu u kabini.

Izbjegavati naglo rashlađivanje unutrašnjosti vozila podešavanjem klima-uređaja na veoma nisku temperaturu. 

Preporučljivo je da temperatura u vozilu bude nekoliko stepeni niža od spoljašnje.

Piti manje količine vode tokom cijelog putovanja, umjesto da se tečnost unese odjednom.

Izbjegavati alkohol i velike količine napitaka sa kofeinom, jer mogu da doprinesu dehidrataciji.

Ako se osjete vrtoglavica, malaksalost, jak umor ili pospanost, bezbjedno zaustaviti vozilo na prvom pogodnom mjestu i odmoriti se prije nastavka vožnje.

Kako bezbjedno ući u vozilo po vrućini

Tokom ljetnih mjeseci temperatura u unutrašnjosti parkiranog vozila može veoma brzo da poraste i dostigne vrijednosti koje predstavljaju ozbiljan rizik po zdravlje. Čak i kada spoljašnja temperatura nije ekstremno visoka, zatvoreno vozilo se usljed efekta staklene bašte naglo zagrijava.

Sunčevi zraci prolaze kroz stakla, zagrijavaju unutrašnje površine, dok se toplota zadržava u kabini. Već nakon nekoliko minuta temperatura u vozilu može biti znatno viša od spoljašnje, a nakon 30 do 60 minuta dostići vrijednosti opasne po zdravlje i život.

Zbog toga treba biti oprezan prilikom ulaska u vozilo koje je bilo parkirano na suncu. Prije ulaska u vozilo preporučuje se sljedeće:otvoriti sva vrata ili prozore na nekoliko minuta kako bi se unutrašnjost vozila provjetrila,otvoriti i prtljažnik kako bi se ubrzalo strujanje vazduha,uključiti klima-uređaj tek nakon kratkog provjetravanja,provjeriti temperaturu onih površina koje dolaze u direktan kontakt sa kožom,po potrebi zaštititi ruke od vrelih metalnih dijelova vozila,prije početka vožnje obezbijediti da temperatura u kabini bude prijatna i bezbjedna za sve putnike.

Opasnost od opekotina: Metalne kopče i vrela sjedišta

Pojedine površine u vozilu mogu da se zagriju do temperatura koje izazivaju bol, a kod osjetljivijih osoba i opekotine. 

Posebnu pažnju treba obratiti na: 

metalne kopče sigurnosnih pojaseva,

metalne dijelove vrata,

volan,

ručicu mjenjača

komandne prekidače,

kožna ili tamna sjedišta,

dječja auto-sjedišta i njihove kopče.

Kod male djece, starijih osoba i osoba sa osjetljivom kožom rizik od nastanka opekotina je veći, jer je njihova koža tanja i osjetljivija. 

– Prije nego što dijete smjestite u auto-sjedište, obavezno provjerite temperaturu sjedišta i kopče sigurnosnog pojasa dodirom nadlanice. Ukoliko su površine previše vrele, sačekajte da se ohlade, rashladite ih ili ih prekrijte laganom pamučnom tkaninom – savjetuju stručnjaci GZZJZ.

Kada god je to moguće, vozilo treba parkirati u hladu ili koristiti zaštitne reflektujuće prekrivače za vjetrobransko staklo kako bi se smanjilo zagrijavanje unutrašnjosti vozila.Imajte u vidu da ni parkiranje u hladu ne sprečava u potpunosti zagrijavanje vozila, već samo usporava porast temperature.

Djecu i kućne ljubimce nikada ne ostavljati same u vozilu, čak ni u hladu

Čak ni na nekoliko minuta, sa otvorenim prozorima ili u hladovini – ostavljanje djece i životinja u vozilu može imati fatalne posljedice. Dječji organizam se zagrijava brže od organizma odraslih, zbog čega kod djece mnogo lakše može doći do toplotne iscrpljenosti ili toplotnog udara.

Toplotni udar predstavlja hitno medicinsko stanje koje zahtijeva neodložnu medicinsku pomoć, jer može dovesti do teških zdravstvenih posljedica i smrtnog ishoda. Znaci upozorenja su:

vrela ili crvena koža,

ubrzano disanje, 

malaksalost,

neuobičajena pospanost,

povraćanje,

razdražljivost,

konfuzija ili gubitak svijesti.

Tokom toplih dana jednaka opasnost prijeti i kućnim ljubimcima ostavljenim u vozilu. Unutrašnjost automobila se ekstremno brzo zagrijava, a psi i mačke nemaju mogućnost rashlađivanja znojenjem kao ljudi. S obzirom na to da tjelesnu temperaturu regulišu uglavnom dahtanjem, to u uslovima visoke toplote nije dovoljno, pa brzo dolazi do razvoja toplotnog udara.

Simptomi pregrijavanja kod životinja uključuju intenzivno dahtanje, obilno lučenje pljuvačke, malaksalost, dezorijentisanost, povraćanje, kolaps i gubitak svijesti.

Šta uraditi ako se jave simptomi pregrijavanja

Pojava jake žeđi, malaksalosti, vrtoglavice, glavobolje, mučnine, grčeva u mišićima, zamagljenog vida, pospanosti ili pada koncentracije jasni su znaci da vožnju treba odmah prekinuti na bezbjednom mjestu.

– Potražite hlad ili klimatizovan prostor, unosite vodu u manjim gutljajima, rashladite organizam hladnim oblogama ili mokrim peškirom, a putovanje nastavite tek kada se u potpunosti oporavite – savjetuju u Gradskom zavodu za javno zdravlje Beograd.

Ako osoba postane konfuzna, izgubi svijest ili ima veoma visoku tjelesnu temperaturu, moguće je da se radi o toplotnom udaru – u tom slučaju odmah pozvati Hitnu pomoć (194) i započeti rashlađivanje osobe do dolaska ljekara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.