Lov na luksuz i ekološku modu u second hand radnjama

Ranije okarakterisane kao radnje rezervisane za građane plićeg džepa, second hand prodavnice danas su postale meka za lovce na unikatne modne komade, bez obzira na godine ili pol.

Lov na luksuz i ekološku modu u second hand radnjama
FOTO: Pixabay

Šta se najbrže prodaje u second handovima?

  • Brendirana odjeća
  • Torbe i obuća
  • Sportska oprema
  • Kupaći kostimi
  • Ljetne haljine
  • Majice i bermude
  • Peškiri i potkošulje
  • Neobični komadi poput kaciga, skija i ronilačke opreme

Kupci svih profila

Kupci svih profila redovno obilaze izloge u potrazi za kvalitetom, brendovima, ali i neobičnim predmetima koje se ne mogu naći tako lako u klasičnim prodavnicama. 

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Pravila više ne postoje

"Kada je u pitanju demografija kupaca, pravila više ne postoje. Ono za čim tragaju uveliko zavisi od sezone. Tokom ljetnih mjeseci ubjedljivo je najveća potražnja za kupaćim kostimima, ljetnim haljinama, majicama kratkih rukava, bermudama i šorcevima za kupanje. Najveće gužve imamo utorkom i petkom ujutru, pošto nam tada stiže nova roba", naveli su za "Nezavisne" iz jednog banjalučkog second handa, dodajući kako najbrži kupci već u prvim satima razgrabe najbolje komade.    

Odjeća iz uvoza

Kako kažu, odjeća i tekstil u njihovu radnju dolaze uglavnom iz uvoza, najčešće iz Njemačke, Slovačke i Nizozemske. Kupce, navode oni, posebno privlače njihove akcije i dani sa popustima, kada prodaja i promet višestruko rastu.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Brendirana odjeća, torbe i obuća

"Ono što prvo nestaje sa polica su peškiri, potkošulje, ali i brendirana odjeća, torbe i obuća. U većini slučajeva radi se o originalnim komadima visoke mode, dok se u rjeđim situacijama radi o vrhunskim, takozvanim prvim kopijama", naveli su oni za "Nezavisne" dodajući kako su izuzetno popularni i neki pristupačniji brendovi, poput "Zare".       

Sportska oprema

Dodaju kako primjećuju i veliku potražnju za brendiranom sportskom opremom.   

"Nama je interesantno kada među pristiglom robom pronađemo i nešto nesvakidašnje, poput motociklističkih kaciga, skija, pa čak i peraja i opreme za ronjenje", podijelili su za "Nezavisne" iz ovog second handa.      

Thrift trend

Pored fizičkih radnji, rasprodaja i preprodaja polovnih stvari sve je popularnija na društvenim mrežama. Takozvani Thrift trend osvojio je globalnu internet publiku, stavljajući u prvi plan značaj reciklaže odjeće, posuđa, nakita i kolekcionarskih predmeta.  

"Odjeća i drugi predmeti koje prodajem su uglavnom iz mog ili majčinog ormara. Najčešće mi se javljaju djevojke u dvadesetim godinama, ali ima kupaca i iz drugih kategorija. Rad sa kupcima zna biti poprilično zahtjevan i iscrpljujući. Još se sjećam greške sa samog početka kada sam poslala paket u vrijednosti od sedamdesetak maraka za koji nikada nisam dobila novac, jer nisam znala kako inače funkcioniše naplaćivanje u ovom tipu prodaje, pa me je bilo lako navući na tanak led", ispričala je za "Nezavisne" jedna od vlasnica banjalučkog Instagram profila za prodaju polovnih stvari, dodajući kako se nerijetko dešava da kupac traži drugu veličinu odjeće, nesvjestan da se radi o jednom komadu "na stanju". 

Ona dodaje da je tokom boravka u Hrvatskoj imala priliku koristiti popularnu aplikaciju Vinted, namijenjenu preprodaji polovnih stvari. Prema njenim riječima, dolazak ove ili slične platforme na naše tržište privukao bi veliki broj korisnika i olakšao poslovanje, jer su pritužbe na rad takvih servisa minimalne i lako rješive.      

Nerealni skokovi cijena

Međutim, velika popularnost Thrifta donijela je i negativne posljedice, tvrde kupci. Sve je veći broj dugogodišnjih ljubitelja ove vrste kupovine koji upozoravaju na nerealne skokove cijena u radnjama polovne robe, čime se polako gubi primarni smisao ove industrije. 

"Nisam više toliko česta mušterija u second handovima, budući da se sve češće dešava da se cijene polovne odjeće izjednačuju sa cijenama nove. Prije nekoliko sedmica probala sam običnu sintetičku košulju kojoj je čak trebalo zašiti nekoliko dugmadi i odnijeti je na hemijsko čišćenje. Cijena te košulje bila je 36 KM. Mislim da su cijene postale nerealne i da se time gubi smisao kupovine polovne robe, osim ako u pitanju nije neki prepoznatljiv brend ili izvanredan kvalitet", navela je za "Nezavisne" jedna od bivših redovnih mušterija second handova.       

Uprkos povremenim nelogičnostima u formiranju cijena, Thrift fenomen nastavlja da oblikuje lokalne potrošačke navike. Između ekološke svijesti, potrebe za uštedom i želje za jedinstvenim modnim izražajem, prodaja polovne robe nastavlja sa rastom popularnosti među svjetskim, pa i banjalučkim potrošačima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA