Tokom toplotnog talasa nije loše znati samo šta treba raditi, već i šta nikako ne treba raditi.

Jedna od najčešćih grešaka je razmišljanje piti tek kad osjetite žeđ. Tokom velikih vrućina to nije uvijek dovoljno. Posebno kod starijih ljudi osjećaj žeđi može biti slabiji, pa dehidracija može napredovati prije nego što osoba shvati šta se dešava. Voda treba da bude pri ruci i treba je piti redovno tokom dana. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje redovno unošenje tečnosti i savjetuje da tokom vrućina treba izbjegavati pretjerivanje sa alkoholom, zaslađenim i kofeinskim napicima.

I još nešto je bitno. Nije dobro „na silu“ popiti ogromne količine vode odjednom. Posebno kod ljudi koji satima rade ili treniraju na velikoj vrućini, tečnost treba unositi postepeno. Piti redovno i prilagoditi unos aktivnosti, znojenju i zdravstvenom stanju.

Ovo svi znamo, ali vrijedi ponoviti da dijete, starija osoba ili kućni ljubimac ne smiju ostati u parkiranom automobilu. Čak ni ako su prozori malo otvoreni. Čak ni ako ste samo skočili do prodavnice.

Važno je i da ne smijemo pokrivati dječja kolica dekicom ili pelenom da bi beba „bila u hladu“. Jer, može se desiti suprotan efekat, a to je da se vazduh ispod tkanine slabije kreće, a temperatura u kolicima raste.

Važna napomena je da ne držite prozore otvorene cijeli dan. Kada temperatura napolju uveče i tokom noći padne ispod temperature u stanu, tada je pravo vrijeme za provjetravanje i rashlađivanje prostorija. Ne spuštajte klimu na 18 samo zato što je napolju 38. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da se klima uređaj podesi oko 27 stepeni, uz ventilator koji može dodatno poboljšati osjećaj rashlađenosti.

Ventilator može mnogo pomoći, ali postoji jedna važna granica. WHO navodi da se električni ventilatori koriste kada je temperatura ispod 40 stepeni, dok na višim temperaturama mogu povećavati toplotno opterećenje organizma umjesto da ga hlade. Zato nije dobra ideja satima sjediti ispred ventilatora koji samo pomjera vreli vazduh po prostoriji.

I strategija „znojiću se pa će mi biti lakše“ nije dobra kada je organizam već pod velikim toplotnim opterećenjem.

Trčanje, težak fizički posao ili trening na otvorenom treba pomjeriti u hladniji dio dana. WHO savjetuje izbjegavanje napornog fizičkog napora tokom najtoplijeg dijela dana.

Hladno pivo na terasi mnogima je simbol ljeta, ali alkohol nije dobar saveznik organizmu tokom velikih vrućina. Alkohol treba izbjegavati tokom toplotnog talas, kao i pretjerivanja sa kofeinom.

Glavobolja, jaka žeđ, obilno znojenje, slabost, mučnina i vrtoglavica mogu biti znakovi iscrpljenosti od vrućine. A konfuzija, gubitak svijesti, grčevi ili veoma vruća koža mogu ukazivati na toplotni udar, koji je hitno medicinsko stanje.

Ako je osoba konfuzna, bez svijesti ili ne može normalno da pije, nemojte joj na silu davati vodu. Treba odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć i osobu premjestiti na hladnije mjesto, uz pokušaj hlađenja organizma. Kod toplotnog udara brzina reakcije je veoma važna.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.